Znanstvenici su nedavno objavili nova otkrića koja sugeriraju da je Mjesec u svojoj ranoj povijesti bio prekriven ogromnim oceanom rastaljene stijene. Ovo otkriće, koje dolazi iz podataka prikupljenih tijekom indijske misije Chandrayaan-3, dodatno potvrđuje teoriju o postojanju globalnog oceana magme na Mjesecu. Rezultati su objavljeni u uglednom časopisu Nature.
Chandrayaan-3: Novo poglavlje u istraživanju Mjeseca
Dana 23. kolovoza 2023., indijski lander Vikram uspješno je sletio na površinu Mjeseca, čime je Indija postala četvrta zemlja koja je izvela takav podvig. Nakon slijetanja, rover Pragyan počeo je istraživati mjesto slijetanja, pružajući znanstvenicima dragocjene podatke o geologiji Mjeseca. Posebnost ove misije je što je Vikram sletio južnije nego bilo koja prethodna letjelica, omogućivši istraživačima da prikupe podatke s dosad neistraženog područja.
Pragyan je analizirao sastav lunarnog tla i otkrio da je regolit u okolici landera gotovo ujednačen, sastavljen uglavnom od bijele stijene poznate kao feranska anortozit. Ovi rezultati uspoređeni su s uzorcima prikupljenim tijekom misija Apollo 16 i sovjetske misije Luna-20 iz 1972. godine. Unatoč velikoj udaljenosti između lokacija na kojima su prikupljeni uzorci, kemijski sastav regolit je vrlo sličan, što dodatno podupire teoriju o globalnom oceanu magme koji je nekada prekrivao Mjesec.
Novi uvidi u geološku povijest Mjeseca
Prema znanstvenicima, Mjesec se formirao nakon što je planet veličine Marsa udario u Zemlju, izbacujući goleme količine stijena koje su se kasnije spojile u naš prirodni satelit. U početnim fazama formiranja, Mjesec je bio prekriven oceanom magme koji je trajao desecima, možda čak i stotinama milijuna godina. Hlađenjem i kristalizacijom ove magme nastale su stijene poput feranske anortozita, koje čine veliki dio Mjesečeve kore.
Podaci prikupljeni tijekom misije Chandrayaan-3, zajedno s rezultatima prijašnjih misija, pomažu znanstvenicima u boljem razumijevanju složene geološke povijesti Mjeseca. Ova otkrića sugeriraju da bi sastav lunarnih stijena mogao biti mješavina drevne lunarne kore i materijala iz donjih slojeva bogatijih magnezijem, koji su se izmiješali tijekom snažnih udaraca koje je Mjesec pretrpio tijekom svoje povijesti.
Dragocjeni podaci za buduća istraživanja
Autori studije naglašavaju važnost podataka prikupljenih na samoj površini Mjeseca, poput onih koje je izveo Pragyan rover. Ovi podaci pružaju temelj za tumačenje informacija prikupljenih s orbite te su od neprocjenjive vrijednosti u razumijevanju lunarnih meteorita koji dospiju na Zemlju. Također, mjerenja s Chandrayaan-3 otkrila su veće koncentracije određenih minerala u Mjesečevoj kori nego što su to predviđali raniji modeli oceana magme.
Ova otkrića otvaraju nova pitanja i pružaju znanstvenicima dragocjene uvide koji će pomoći u daljnjem istraživanju i razumijevanju složene povijesti našeg najbližeg svemirskog susjeda.
