Katolici u Bosni i Hercegovini i širom svijeta danas slave Uskrs, najznačajniji kršćanski praznik koji obilježava Kristovo uskrsnuće, pobjedu nad smrću i grijehom.
Večer prije Uskrsa obilježava se vazmeno bdijenje, smatrajući ga jednim od najbogatijih liturgijskih obreda u Crkvi.
U zapadnom kršćanstvu, priprema za Uskrs obuhvata razdoblje korizme, koje traje četrdeset dana. Korizma je vrijeme tišine, kajanja, posta i razmatranja Kristova života, posebno njegove muke i smrti na križu. Sedmica prije Uskrsa poznata je kao Veliki tjedan, vrhunac korizme, započinje nedjeljom muke Gospodnje, poznatom kao Cvjetnica, kada se slavi Isusov ulazak u Jeruzalem, a vjernici nose palmove grančice na blagoslov.
Tijekom korizme naglasak je stavljen na molitvu Križnog puta, posebno obilježavanu svakoga petka u večernjim satima, dok se u Veliki petak često održava procesija Križnog puta.
Veliki petak je središnji dan Velikog tjedna, kada se obilježava Isusova muka i smrt. Na taj dan ne slavi se misno slavlje, a crkva je gola bez uobičajenih simbola, simbolizirajući Isusovu patnju.
Katolici u Bosni i Hercegovini obično započinju Uskrs odlaskom na misu, a zatim se okupljaju u obitelji kako bi blagovali blagoslovljenu hranu, koja obično uključuje šunku, jaja, kruh i mladi luk.
Posebna pažnja posvećuje se bojanju kuhanih jaja (pisanica), koje se potom dijele s prijateljima i susjedima. Također, tradicija ‘tucanja jaja’ ostaje prisutna, gdje sudionici odabiru jaje i udaraju ih vrhovima, a pobjednik je čije jaje ostane neoštećeno.
Uskrs se svake godine slavi u prvu nedjelju nakon proljetnog punog mjeseca, što znači da može pasti između 22. ožujka i 25. travnja, a porijeklo mu je u židovskom prazniku Pashe. Stoga se u katoličkoj liturgiji mnogo pozornosti posvećuje biblijskim tekstovima koji podsjećaju na izlazak izraelskog naroda iz egipatskog sužanjstva i prelazak preko Crvenog mora.
