Nedavne eksplozije voki-tokija i pejdžera u Libanu, koje su usmjerene prema Hezbollahu, postavljaju ozbiljna pitanja o sigurnosnim prijetnjama s kojima se suočava ne samo Bliski istok već i ostatak svijeta. Dok je cilj ovih napada očigledno bio Hezbollah, njihove šire implikacije uznemiruju. Ako takva vrsta napada postane globalni trend, uključujući potencijalne eksplozije mobilnih telefona i drugih komunikacijskih uređaja širom svijeta, međunarodna zajednica bi se mogla suočiti s dosad neviđenim sigurnosnim izazovom.
Može li ovo biti okarakterisano kao teroristički napad?
Prema međunarodnim standardima, teroristički napad podrazumijeva nasilne akcije koje ciljaju na civile s političkim, vjerskim ili ideološkim ciljevima. Ako se dokaže da je ovaj napad Izraela bio usmjeren s namjerom stvaranja panike i destabilizacije regije, mnogi stručnjaci vjeruju da bi ga međunarodna zajednica mogla okarakterisati kao teroristički čin. Hezbollah, kao meta ovih napada, već godinama nosi kontroverznu reputaciju, a odgovornost za eksplozije može značajno utjecati na način na koji globalni akteri reagiraju na situaciju u Libanu.
Šta ako mobilni uređaji postanu meta?
Jedan od najuznemirujućih scenarija je mogućnost da se tehnološki uređaji poput mobilnih telefona, koji su prisutni u svakodnevnom životu milijardi ljudi širom svijeta, počnu koristiti kao sredstvo za napade. U slučaju da se ovakvi napadi prošire globalno, pitanje sigurnosti ličnih komunikacijskih uređaja postalo bi prioritet za vlade i međunarodne sigurnosne agencije. Takva vrsta napada mogla bi izazvati masovnu paniku, uticati na ekonomiju i izazvati drastične promjene u načinu na koji koristimo tehnologiju.
Pitanje sigurnosti komunikacijskih uređaja u digitalnom dobu postaje sve složenije. Ako međunarodne organizacije poput Ujedinjenih nacija i Međunarodne telekomunikacijske unije ne prepoznaju ovu prijetnju i ne uspostave globalne protokole za sprečavanje ovakvih napada, budućnost digitalne sigurnosti može biti ozbiljno ugrožena.
