Utorak, 12 Novembra, 2024

Dodik traži blagoslov od Trumpa, ali ga ambasadori SAD-a u BiH ne podnose. MIŠLJENJE AMBASADORA VAŽNI U DONOŠENJU ODLUKA

Najčitanije objave

Dolazak Donalda Trumpa na vlast u Sjedinjenim Američkim Državama ponovno otvara pitanja o budućoj američkoj politici prema Balkanu, posebno Bosni i Hercegovini (BiH). Trumpov prethodni mandat obilježen je smanjenim angažmanom u regiji, što je izazvalo zabrinutost među analitičarima o mogućim posljedicama za stabilnost i cjelovitost BiH.

Trumpov prethodni pristup Balkanu

Tokom svog prvog mandata, Trumpova administracija nije pokazivala značajan interes za Balkan. Iako su sankcije protiv Milorada Dodika uvedene 2017. godine, one su bile rezultat odluka prethodne administracije. Trumpova administracija nije poduzela dodatne korake u vezi s tim sankcijama, što je neki analitičari protumačili kao pasivan pristup prema secesionističkim tendencijama u BiH.

Stavovi republikanaca o cjelovitosti BiH

Unutar Republikanske stranke postoje različiti stavovi o cjelovitosti BiH. Dok neki članovi podržavaju teritorijalni integritet zemlje, drugi su skloni podržati lokalne lidere poput Dodika, posebno ako to odgovara širim geopolitičkim interesima SAD-a. Srpski lobi u SAD-u, koji ima određeni utjecaj unutar Republikanske stranke, često zagovara politike koje idu u prilog interesima Republike Srpske.

Moguće ukidanje ili proširenje sankcija Dodiku

Analitičari su podijeljeni oko pitanja hoće li Trumpova administracija ukinuti ili proširiti sankcije protiv Milorada Dodika. Neki smatraju da bi Trump, u skladu sa svojom politikom smanjenog angažmana u inozemstvu, mogao ukinuti sankcije kako bi poboljšao odnose s lokalnim liderima i smanjio američku uključenost u regiji. S druge strane, drugi analitičari upozoravaju da bi takav potez mogao ohrabriti secesionističke tendencije i destabilizirati BiH.

Mišljenja političkih analitičara

Politički analitičar Jasmin Alibegović ističe da BiH mora aktivno lobirati u Washingtonu kako bi osigurala podršku za svoj teritorijalni integritet. On naglašava da lobiranje ne smije biti svedeno na volonterizam te da je potrebno otvoriti lobističke urede u centrima odlučivanja poput Washingtona i Bruxellesa.

Povratak Donalda Trumpa na vlast mogao bi donijeti promjene u američkoj politici prema Balkanu i BiH. Iako je teško predvidjeti hoće li Trump ukinuti ili proširiti sankcije protiv Milorada Dodika, jasno je da će BiH morati pojačati svoje diplomatske napore i lobiranje kako bi osigurala podršku za svoj teritorijalni integritet i stabilnost.

Svi američki ambasadori u BiH, bilo da se republikanci ili demokrate, naprosto ne podnose Dodika

Milorad Dodik suočava se s ozbiljnim izazovima u vezi s američkom politikom prema Bosni i Hercegovini, posebno zbog napetog odnosa s gotovo svim bivšim američkim ambasadorima u BiH. Bez obzira na stranačku pripadnost – bili oni republikanci ili demokrati – većina ambasadora koji su službovali u BiH ima negativan stav prema Dodiku, uglavnom zbog njegovih učestalih uvreda i javnog omalovažavanja njihovog rada.

Važno je napomenuti da američka administracija, prilikom formulisanja spoljne politike prema određenim regijama, redovno konsultira bivše ambasadore i vojne atašee koji su radili u spornim područjima. Njihovi uvidi i mišljenja često imaju veliki utjecaj na oblikovanje daljih odluka, jer se smatraju stručnjacima koji posjeduju neposredna znanja i dugogodišnje iskustvo na terenu.

Dodikov neprijateljski stav prema američkim diplomatama, koje je često vrijeđao u javnim istupima, stavlja ga u izuzetno nepovoljnu poziciju. Za američku administraciju, ambasadori predstavljaju ključne izvore informacija i savjetnike za dalja strateška djelovanja. Činjenica da gotovo svi bivši ambasadori, koji su boravili u BiH, imaju negativan stav prema Dodiku mogla bi igrati značajnu ulogu u odluci o daljnjem režimu sankcija prema njemu i Republici Srpskoj.

Šta ovo znači za Dodika?

Ovakva situacija otežava bilo kakvu mogućnost da Dodik očekuje popustljiviji stav američke administracije, čak i ako se Trump vrati na vlast. Uprkos Trumpovom poznatom skepticizmu prema direktnim inozemnim angažmanima, Dodik bi i dalje imao nizak kredibilitet među visokim američkim zvaničnicima, posebno zbog utjecaja ambasadora na spoljnopolitičke odluke. Drugim riječima, čak i administracija naklonjena smanjenju sankcija ili blagonaklonija prema lokalnim liderima teško će moći zanemariti glasne preporuke bivših američkih diplomata da se sankcije protiv Dodika zadrže ili prošire.

Najnovije objave