BiH i NATO članstvo, vojni budžet i izdvajanja iz BDP-a – tema koja ponovo otvara političke i ekonomske dileme. Sve su glasnije procjene da bi Bosna i Hercegovina mogla biti na korak od podnošenja zahtjeva za punopravno članstvo u NATO savezu.
Vojni analitičar Vlade Radulović navodi da je tehnički dio procesa gotovo završen, te da prijem koči prije svega neriješeno pitanje vojne imovine – konkretno 23 vojne lokacije u Republici Srpskoj koje bi trebale biti upisane na državu BiH.
BiH već u završnoj fazi?
BiH je dobila MAP – Akcioni plan za članstvo u NATO-u, a usvojen je i novi strateški okvir za period 2025–2028. godine. Prema ocjenama analitičara, formalno gledano, BiH se nalazi bliže članstvu nego Srbija, koja je vojno neutralna.
Ipak, odluka o članstvu i dalje zavisi od političkog stava vlasti Republike Srpske i eventualnog konsenzusa unutar zemlje.
Koliko košta NATO članstvo?
Ulazak u NATO ne podrazumijeva direktno plaćanje članarine u klasičnom smislu, već obavezu povećanja izdvajanja za odbranu.
Trenutno članice NATO-a izdvajaju najmanje 2% BDP-a za odbranu, dok SAD insistiraju na povećanju na 5%. Na posljednjem samitu u Hagu članice su se obavezale na rast izdvajanja.
Bosna i Hercegovina trenutno izdvaja između 0,7% i 0,9% BDP-a za odbranu – manje od 1%. Ako bi BiH postala članica NATO-a, morala bi u prvim godinama povećati izdvajanja na najmanje 2% BDP-a, što bi iznosilo oko milijardu KM godišnje.
Taj iznos bi se, prema procjenama, s vremenom dodatno povećavao.
Ko bi platio račun?
Ekonomski analitičar Svetlana Cenić upozorava da bi povećanje budžeta za odbranu moglo značiti smanjenje sredstava za druge sektore, poput zdravstva i obrazovanja.
Prema njenim riječima, bez ozbiljne racionalizacije javne potrošnje, dodatna izdvajanja za odbranu mogla bi rezultirati novim porezima, akcizama ili preraspodjelama budžeta.
S obzirom na postojeće fiskalne pritiske, ključno pitanje ostaje – ima li BiH kapacitet da podnese takvo povećanje bez dodatnog tereta za građane?
Politička odluka s ekonomskim posljedicama
NATO članstvo za BiH nije samo sigurnosno pitanje, već i ozbiljna budžetska obaveza. Dok jedni ističu strateške i geopolitičke prednosti članstva, drugi upozoravaju na cijenu koja bi mogla doseći milijardu KM godišnje.
Hoće li političke strukture postići dogovor i da li će građani biti spremni finansirati takav zaokret – ostaje otvoreno pitanje.