U trenutku kada se građani suočavaju s neizvjesnošću zbog ekonomske krize, vlast na nivou Bosne i Hercegovine osigurala je da za njih „zime“ neće biti. Vijeće ministara BiH odlučilo je povećati osnovicu za obračun plaća u 2025. godini, čime će svi zaposleni u institucijama, uključujući članove Predsjedništva, ministre i parlamentarce, dobiti veće plaće.
Linearno povećanje za sve
Na prijedlog Ministarstva financija i trezora, osnovica za obračun plaće povećana je sa 600 KM na 631,50 KM, što je rast od 31,50 KM. Odluka se odnosi na sve zaposlene, od administrativnog osoblja do najviših državnih zvaničnika.
Dok je povećanje plaća, primjerice, policijskim službenicima ili drugim zaposlenima u institucijama razumno, isto se ne može reći za plaće najviših zvaničnika, koji su se već godinama protivili izuzimanju svojih primanja iz Zakona o plaćama i naknadama u institucijama BiH.
Odbijanje reformi
U više navrata, prijedlozi za izmjene zakona kojima bi se spriječilo povećanje plaća najvišim zvaničnicima nisu prošli u Parlamentarnoj skupštini BiH. Posljednji put, 30. marta prošle godine, oborene su dopune Zakona koje bi onemogućile rast primanja za zvaničnike s koeficijentom iznad 8,0.
Osnovna plaća članova Predsjedništva BiH (Denis Bećirović, Željko Komšić i Željka Cvijanović), s koeficijentom 10, porašće sa 6.000 KM na 6.315 KM. Predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto sa koeficijentom 9 imat će osnovnu plaću od 5.683 KM, dok će ministri i parlamentarci zarađivati između 5.367 i 5.557 KM.
Zakon kao opravdanje
Vlasti su svoju odluku opravdale Zakonom o plaćama i naknadama u institucijama BiH, prema kojem osnovica za plaće iznosi 50% prosječne mjesečne neto plaće iskazane na godišnjem nivou za kalendarsku godinu koja prethodi fiskalnoj godini primjene. Prosječna neto plaća u BiH za 2023. godinu, prema podacima Agencije za statistiku BiH, iznosila je 1.263 KM.
Dodatna odgovornost ili privilegija?
Dok se građani bore s inflacijom i ekonomski izazovnim uvjetima, ova odluka vlasti izaziva nezadovoljstvo i postavlja pitanje prioriteta u radu institucija. Povećanje plaća moglo bi dodatno produbiti jaz između političke elite i građana, čije su plate daleko od tih iznosa.
Bez obzira na zakonske osnove, ostaje dojam da su vlasti osigurale sebi dodatnu finansijsku stabilnost dok građani očekuju godinu ispunjenu ekonomskim izazovima.