Bivši komandant Drinskog korpusa Vojske Republike Srpske, Radislav Krstić, koji služi 35-godišnju kaznu zbog pomaganja u genocidu u Srebrenici, ponovo je zatražio prijevremeno puštanje na slobodu od Međunarodnog mehanizma za krivične sudove (MMKS). Njegov zahtjev, podnesen početkom 2024. godine, popraćen je pismom iz juna iste godine, koje je Krstić namijenio javnosti kao izraz odgovornosti i kajanja za svoju ulogu u tragičnim događajima u Srebrenici.
U pismu Krstić priznaje svoju odgovornost, navodeći da bi podržao nedavno usvojenu Rezoluciju o danu sjećanja na genocid u Srebrenici, kada bi imao pravo glasa. „Za ovu rezoluciju glasam i ja iako nemam pravo glasa,“ napisao je, priznajući ulogu koju je odigrao u događajima koje opisuje kao „neoprostive“.
Glas savjesti osuđenog ratnog zločinca
Krstićeve riječi odražavaju svijest o patnji koju su preživjele žrtve i njihovi najbliži. „Svakog trenutka mislim na žrtve genocida,“ piše, istovremeno izražavajući razumijevanje da njegove riječi možda neće ublažiti bol onih koji su izgubili voljene. Ipak, nada se da će njegovo pismo doprijeti do mlađih generacija, prenoseći poruku „nikad više rat, nikad više genocid“.
Krstić se u pismu obraća mladima na prostorima bivše Jugoslavije, želeći da iz njegovog iskustva izvuku pouku o besmislenosti rata i tragediji mržnje zasnovane na vjeri ili nacionalnosti. „Genocid ne počinjavaju narodi,“ naglašava on, već pojedinci, među kojima je i on sam.
Pismo kao apel za razmatranje, ne za oprost
Pored izraza kajanja, Krstić koristi priliku da zatraži prijevremeni izlazak na slobodu nakon više od dvije decenije provedenih u zatvoru. Njegov apel dolazi nakon služenja kazne u nekoliko različitih zemalja i zatvora, uz stalnu prisutnost spoznaje o krivici koja, prema njegovim riječima, proganja već decenijama.
„Molim da se ovo moje pismo javno objavi,“ navodi Krstić, s nadom da će njegove riječi podstaći razmišljanje o težini zločina i posljedica koje nosi. Na kraju pisma, izražava želju da, ako mu bude omogućeno, posjeti Potočare, kako bi se poklonio žrtvama i zatražio oproštaj.
Pitanje puštanja na slobodu – dilema pravde i kajanja
Krstiću su do sada u više navrata odbijeni zahtjevi za prijevremeno puštanje, što odražava težinu zločina i stav sudova prema odgovornosti osuđenih za genocid. Njegov najnoviji zahtjev predstavlja ne samo pravni potez, već i lični čin suočavanja s prošlošću i izraza kajanja koji je izložio javnosti. Odluka o njegovom puštanju sada je u rukama predsjednice MMKS-a, koja će, kako se očekuje, postupiti u skladu s pravnim normama i principima pravde.