Pobjeda Donalda Trumpa na američkim predsjedničkim izborima stavlja Evropu pred hitan izazov, ali istovremeno i priliku da pokaže odlučnost u jedinom regionu gdje ima stvarnu moć – Zapadnom Balkanu. Analitičari Toby Vogel i Bodo Weber navode za EUobserver da Evropska unija sada ima deset sedmica, do Trumpove inauguracije, da se posveti svojoj geopolitičkoj ulozi.
Šira politička preorijentacija u svjetlu izbornog ishoda
Vogel i Weber smatraju kako je ovaj korak ključan za sigurnost Evrope te uvod u širu političku preorijentaciju. Iako se ne očekuje da EU odmah zamijeni američki uticaj širom kontinenta, jasno ističu da “može i mora” preuzeti vodeću ulogu na Balkanu.
Problemi u dosadašnjem pristupu proširenju
Zapadni Balkan je područje gdje su EU i njene članice često zauzimale pristup sličan Trumpovom, gledajući Balkan isključivo kroz prizmu proširenja, smanjujući taj proces na formalno ispunjavanje birokratskih uvjeta bez prave transformacije. Oportunistički dogovori i podrška lokalnim liderima s etnoteritorijalnim agendama narušili su stabilnost regiona i ugrozili sigurnosne interese EU.
Potrebna reforma sigurnosne politike
Analitičari ističu da Trumpova pobjeda primorava EU da se ponovo fokusira na sveobuhvatnu sigurnosnu politiku u regionu. Prvi koraci uključuju jačanje EUFOR-a u Bosni i Hercegovini i KFOR-a na Kosovu, posebno u svjetlu irredentističke politike “srpskog svijeta” Aleksandra Vučića, što oni smatraju prijetnjom evropskim vrijednostima.
Oslonac na fundamentalne vrijednosti i reforma procesa proširenja
Vogel i Weber sugeriraju da bi EU trebala preispitati osnovnu politiku proširenja i odmaknuti se od pristupa lišenog vrijednosti prema politici koja se temelji na fundamentalnim vrijednostima iz člana 2 Lisabonskog ugovora. Također naglašavaju da EU mora koristiti svoj ekonomski uticaj, s obzirom na ekonomsku zavisnost Balkana od evropskog tržišta.
“Teatar proširenja” i gubitak povjerenja
Analitičari upozoravaju na “Teatar proširenja” – proces koji bez istinskih vrijednosti podriva povjerenje građana regiona. Napominju da stanovnici Balkana sve više vide proces pristupanja kao licemjeran, usmjeren prema elitama kojima ne vjeruju. Balkan je jedini region gdje je EU imala vodeću ulogu, ali priliku nije u potpunosti iskoristila, dozvoljavajući da proširenje postane paravan bez stvarnih reformi.
Iluzije i dvostruki standardi
Vogel i Weber podsjećaju da je Bosna i Hercegovina dobila kandidatski status, iako nije ispunila 14 ključnih uslova. S druge strane, Crna Gora, unatoč proruskim i prosrpskim stavovima, predstavlja “uspješnu priču”, dok su reforme u Sjevernoj Makedoniji kažnjene zbog interesa pojedinih članica EU. Kosovo, pod stalnom prijetnjom iz Beograda, trpi zbog sankcija EU iako se zalaže za evropske vrijednosti.
Jačanje EUFOR-a u Brčkom kao poruka regionu
Zamjena sigurnosne uloge SAD-a na Balkanu nije moguća u kratkom roku, ali Vogel i Weber predlažu da bi EU mogla zamijeniti američke trupe u KFOR-u, čime bi umanjila mogućnost ucjenjivanja Prištine. U BiH, jačanje kapaciteta EUFOR-a, posebno u Brčkom, poslalo bi jasnu poruku o sigurnosnom angažmanu EU-a i ograničilo ambicije lokalnih lidera.
Evropska komisija pod pritiskom – geopolitička uloga kao imperativ
U vrijeme kada su liberalne demokratske vrijednosti pod prijetnjom u Washingtonu, a Rusija vodi rat protiv Ukrajine, EU mora preuzeti inicijativu i preventivno djelovati na Balkanu. Vogel i Weber naglašavaju da EU više nema luksuz birokratske inercije i da je sada vrijeme za odlučnu akciju.