Rast cijena u Bosni i Hercegovini postao je nepodnošljiv za mnoge građane, koji se svakodnevno bore da spoje kraj s krajem. Prema podacima Saveza samostalnih sindikata BiH, potrošačka korpa za august 2024. godine iznosi 3.379 KM, dok je prosječna plaća u junu iznosila 1.351 KM. Ovi brojevi jasno pokazuju da prosječna plata ne pokriva ni polovinu osnovnih životnih potreba, što bh. građane gura u sve dublju krizu.
Nekontrolisani rast cijena osnovnih namirnica
Cijene osnovnih prehrambenih proizvoda i dalje rastu, što dodatno opterećuje kućne budžete. Na primjer, cijena krompira na pijacama dostigla je 1.50 KM po kilogramu, dok je cijena smokve porasla s prošlogodišnjih 4 KM na čak 14 KM. Ovaj skok cijena izazvan je, između ostalog, smanjenom domaćom proizvodnjom i velikom ovisnošću o uvozu, što je problem koji se ne može riješiti u kratkom roku.
Problemi s proizvodnjom i uvozom hrane
Prema riječima Marina Bage, predsjednika Udruženja za zaštitu poslodavaca “Futura”, BiH uvozi čak 80% hrane, što znači da nema kontrolu nad cijenama. “Tek kada imate vlastitu proizvodnju hrane, možete kontrolirati njene cijene i prilagođavati ih tržištu putem subvencija i dogovora s proizvođačima,” izjavio je Bago. Ova situacija vodi ka tome da jedna prosječna plata jedva pokriva hranu za četveročlanu porodicu, što je, prema njegovim riječima, znak “povratka u robovsko vrijeme.”
“Zaključane cijene” – rješenje ili privremena olakšica?
Ministar trgovine FBiH, Amir Hasičević, ističe da je projekat “zaključane cijene”, koji je pokrenut u decembru 2023. godine, bio značajan korak naprijed. Trgovački lanci su, na dobrovoljnoj bazi, snizili cijene više od 50 osnovnih životnih proizvoda. Iako je ovo omogućilo stanovništvu da ostvari uštede od oko 50 KM po korpi, dugoročna rješenja i dalje izmiču. Problem crnog tržišta, koje godišnje odnosi stotine miliona konvertibilnih maraka, i dalje opterećuje državnu ekonomiju, a izostanak fiskalnih računa samo produbljuje krizu.
Borba protiv crnog tržišta i fiskalne neodgovornosti
Prema procjenama Ministarstva trgovine, crno tržište u e-trgovini odnosi preko 200 miliona KM godišnje, dok neizdavanje fiskalnih računa uzrokuje gubitke od 500 do 600 miliona KM. Vlada FBiH planira uvesti nove zakone kako bi regulisala trgovinu i smanjila sivu ekonomiju, ali dok se to ne dogodi, građani će nastaviti snositi teret visokih cijena i niskih prihoda.
Građani se odriču kvaliteta života
Sve veći broj građana se, zbog rasta cijena, odriče kvalitetne hrane, higijene, obrazovanja i drugih osnovnih potreba. “Preživjeti se može na grahu i vodi, ali se konstantno odričemo kvaliteta života,” zaključuje Bago. Ovakvo stanje dodatno naglašava potrebu za ozbiljnim reformama i strateškim pristupom kako bi se omogućio bolji životni standard za sve u BiH.