Na današnji dan, 28. augusta 1995. godine, Sarajevo je doživjelo jedan od najstravičnijih zločina tokom opsade koja je trajala skoro četiri godine. Agresorske srpske paravojne formacije izvršile su drugi masakr na Markalama, ispalivši granatu sa položaja na Trebeviću, koja je ubila 43, a teško ranila 84 civila.
Ova tragedija, koja se dogodila u blizini sjevernog ulaza u Gradsku tržnicu, postala je simbol brutalnosti rata i patnje nedužnih civila koji su preživljavali svakodnevne horore opsade. Geleri minobacačke granate od 120 mm oduzeli su živote Omeru Ajanoviću, Hidajetu Aliću, Salku Aliću, Zenu Baševiću, Huseinu Baktaševiću, Sevdi Brkan-Kruščici, Veri Brutus-Đukić, Halidi Cepić, Paši Crnčalu i mnogim drugima. Imena ovih žrtava ostaju vječno urezana u sjećanje grada i njegovih stanovnika.
Danas, na 29. godišnjicu ovog masakra, Sarajevo se prisjeća svojih žrtava. U 11:00 sati bit će održana komemoracija kod mjesta masakra, gdje će delegacija Kantona Sarajevo položiti cvijeće u znak sjećanja na 43 ubijenih Sarajlija. U znak poštovanja i sjećanja, ulica Mula-Mustafe Bašeskije do broja 64 bit će privremeno zatvorena za saobraćaj od 10.55 sati do 11.25 sati.
Ovaj događaj nije samo podsjetnik na prošlost, već i opomena za budućnost. Zločini poput onih na Markalama ne smiju biti zaboravljeni, jer nas podsjećaju na cijenu rata i važnost mira. Za ove i druge zločine počinjene tokom opsade Sarajeva, Međunarodni sud u Haagu osudio je visoke oficire Vojske Republike Srpske. Stanislav Galić osuđen je na doživotni zatvor, dok je Dragomir Milošević dobio kaznu od 29 godina.
Prvi masakr na Markalama, koji se dogodio 5. februara 1994. godine, bio je jednako užasan, kada su srpske paravojne formacije ubile 68, a ranile 142 civila. Ove tragedije ostaju u kolektivnom sjećanju Sarajeva kao simboli hrabrosti i stradanja njegovih građana.
Dok se sjećamo ovih teških trenutaka, važno je da nastavimo raditi na izgradnji društva u kojem se ovakvi zločini više nikada neće ponoviti. Sjećanje na žrtve Markala i svih drugih nevinih ljudi koji su stradali tokom rata u Bosni i Hercegovini mora nas voditi ka boljoj budućnosti, gdje će mir i pravda prevladati.
