Prvog dana invazije na Ukrajinu u februaru 2022., Vladimir Putin upozorio je da će svaka zemlja koja stane Rusiji na put snositi posljedice “kakve nikada nisu vidjeli u svojoj historiji”. Nekoliko mjeseci kasnije, u septembru iste godine, dodatno je pojačao retoriku, izjavivši da će Rusija, ako bude ugrožen njen teritorijalni integritet, upotrijebiti sva sredstva koja su joj na raspolaganju, jasno aludirajući na nuklearno oružje. Međutim, stvarnost na terenu pokazuje da su ove crvene linije sve manje relevantne.
Ukrajina pomiče granice, a Putin ostaje pasivan
Upad ukrajinskih snaga u rusku regiju Kursk početkom augusta 2024. bio je značajan trenutak koji je razotkrio slabosti ruske odbrane i pokazao kako Putinove crvene linije gube na značaju. Iako je ovo bio prvi kopneni napad na ruski teritorij od Drugog svjetskog rata, Putinov odgovor bio je izrazito pasivan, što je u suprotnosti s njegovom ranijom agresivnom retorikom.
Američka strategija pod lupom
Kritičari sada preispituju strategiju Washingtona koja je Ukrajinu sporo opskrbljivala oružjem kako bi se izbjegla eskalacija napetosti s Rusijom. Ova strategija, prema nekima, umanjila je šanse Kijeva da istjera ruske snage i dovela do dugotrajnog rata s ogromnim žrtvama.
Zelenski i Washington: Sukob ideologija
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski iskoristio je upad u Kursk kako bi se suprotstavio restrikcijama Washingtona koje zabranjuju Kijevu korištenje zapadnog oružja za dublje udare na ruske vojne ciljeve. Prema njemu, ovaj napad pokazuje da je koncept crvenih linija koje je nametnula Rusija iluzoran.
Šta slijedi?
Dok analitičari nagađaju o daljnjem razvoju situacije, jedno je sigurno – Putinove crvene linije postaju sve fleksibilnije, a Ukrajina nastavlja testirati granice ruske tolerancije. Hoće li Moskva promijeniti svoj pristup ili će se suočiti s još većim izazovima na terenu, ostaje da se vidi.
