Uoči obilježavanja Dana bijelih traka, kada se sjećamo progona i zločina nad Bošnjacima i Hrvatima u Prijedoru, gradske vlasti su organizirale “Dan obrane grada”. Ovaj događaj izazvao je ogorčenje među preživjelima i porodicama žrtava, jer se održao samo dan prije sjećanja na strašne zločine počinjene u ovom gradu.
Obilježavanje “Dana obrane grada”
Iz Gradske uprave Prijedora pozvali su građane da prisustvuju aktivnostima povodom obilježavanja 32 godine od, kako kažu, “obrane grada od napada paravojnih muslimanskih i hrvatskih snaga”, u kojem je poginulo 15, a ranjeno 26 boraca. Program je uključivao parastos za poginule borce u Crkvi Svete Trojice, polaganje vijenaca ispred spomen-ploče u zgradi Policijske uprave Prijedor i ispred spomenika “Za krst časni”, te defile ulicama Prijedora do Trga majora Zorana Karlice gdje su održana obraćanja dužnosnika i kulturno-umjetnički program.
Tokom događaja, s razglasa su se čule pjesme “Veseli se srpski rode” i “Marš na Drinu”, što je dodatno pojačalo osjećaj poniženja među Bošnjacima i Hrvatima koji su preživjeli ratne strahote.
Zločini u Prijedoru
Dana 31. maja 1992. godine, tzv. “krizni štab” općine Prijedor izdao je jezivu naredbu putem Radio Prijedora: “Građani srpske nacionalnosti, pridružite se svojoj vojsci i policiji u potjeri za ekstremistima. Ostali građani, muslimanske i hrvatske nacionalnosti, moraju na svoje kuće i stanove izvjesiti bijele zastave i na ruke staviti bijele trake. U protivnom, snosit će teške posljedice.”
Ova naredba bila je uvod u seriju zločina koji su rezultirali smrću 3.176 osoba, uključujući 102 djece. Srpske snage su započele napade na bošnjačka naselja na Mataruškom brdu 22. maja, zatim napad na Kozarac 24. maja, te otvaranje logora Keraterm, Omarska i Trnopolje između 26. i 30. maja. Uslijedili su masovni progoni, egzekucije i zločini koji su ostavili neizbrisiv trag na ovom području.
Do danas je za zločine u Prijedoru doneseno 56 presuda, a otkriveno je više od 400 masovnih grobnica, među kojima je i Tomašica, najveća masovna grobnica na Balkanu, otkrivena 2013. godine.
Kontroverze i negiranje žrtava
Dok gradske vlasti obilježavaju “dan obrane”, istovremeno odbijaju dozvoliti izgradnju spomenika za 102 ubijene djece i druge žrtve nesrpske nacionalnosti. Ova dvostruka mjerila izazivaju bijes i frustraciju među preživjelima i porodicama žrtava, koje se osjećaju poniženo i zaboravljeno.
Obilježavanje “Dana obrane grada” dan uoči Dana bijelih traka predstavlja ne samo nepoštivanje žrtava, već i pokušaj revizije istorijskih činjenica, što dodatno produbljuje rane i tenzije u ovom regionu.
