Na današnji dan, 29. srpnja 1993. godine, probijen je Tunel spasa, ključna struktura koja je omogućila preživljavanje građana Sarajeva tijekom najduže opsade jednog grada u modernoj povijesti.
Životna veza Sarajeva s vanjskim svijetom
Ovaj tunel, izgrađen ispod aerodromske piste, povezao je naselja Dobrinju i Butmir, pružajući jedinu direktnu vezu s vanjskim svijetom za stanovnike Sarajeva. Tijekom opsade, koja je trajala od 1992. do 1996. godine, Sarajevo je bilo potpuno odsječeno. Stanovnici su se suočavali s teškim uvjetima, uključujući nestašicu hrane, vode, struje i medicinskih potrepština. Tunel spasa, dug oko 720 metara i visok između 1,5 i 1,8 metara, bio je ključna točka otpora i preživljavanja.
Izgradnja i izazovi
Izgradnja tunela započela je 28. siječnja 1993. godine, suočena s izazovima poput nepovoljnih vremenskih uvjeta, granatiranja te nedostatka alata i radne snage. Radovi su bili izuzetno teški jer nije postojala nikakva telefonska veza, pa je jedini način komunikacije između dvije strane bio opasno pretrčavanje piste.
Tunel “D-B” – Dobrinja – Butmir postao je tajna žila kucavica Sarajeva, omogućavajući transport osnovnih životnih namirnica, hrane, lijekova, oružja, ali i informacija. Osim toga, tunel je omogućio vojsci Armije Republike Bosne i Hercegovine (ARBiH) da povlači i pregrupira svoje jedinice, što je bilo ključno za održavanje obrane grada.
Smanjenje rizika i sigurnost
Prije izgradnje tunela, više od 800 ljudi izgubilo je život pokušavajući pretrčati aerodromsku pistu, koja je bila pod konstantnim nadzorom i napadom srpskih snaga. Tunel je smanjio ovu smrtonosnu praksu, pružajući sigurniji prolaz za ljude i robu. Godine 1994. u tunel su postavljene male šine kako bi se transport olakšao, što je dodatno ubrzalo kretanje ljudi i robe kroz tunel. Iako je vojska RS saznala za postojanje tunela i pokušala ga uništiti, ti pokušaji nisu uspjeli.
Tunel danas
Nakon rata, Tunel spasa pretvoren je u muzej i spomenički kompleks pod upravom Memorijalnog centra Sarajevo. Otvoren za posjetitelje s Butmirske strane, kompleks nudi jedinstveno povijesno iskustvo, pružajući uvid u svakodnevni život Sarajeva tijekom opsade. Posjetitelji mogu vidjeti artefakte, fotografije i videozapise iz tog vremena, kao i predmete koje su građani Sarajeva improvizirali kako bi preživjeli.
Revitalizacija i edukacija
Revitalizirani segment tunela, dionica od 130 metara otvorena prije dvije godine, posljednji je infrastrukturni poduhvat realiziran u Kompleksu. Iz Memorijalnog centra Sarajevo navode da su u tijeku pripremni radovi za obnovu originalnog ulaza i početne dionice tunela od 25 metara.
“Planirano je da u rujnu, s dobrinjske strane Kompleksa, bude otvoren Edukativni centar, čija je izgradnja nedavno završena. Nadamo se da će nam proceduralni aspekti ići u korist kako bismo realizirali sve aktivnosti prema planu,” ističu iz Memorijalnog centra Sarajevo.
