Dok rat u Ukrajini traje već dvije i po godine, sukobi na Bliskom istoku prijete da eskaliraju, a klimatski rekordi se ruše iz godine u godinu, mnogi imaju osjećaj da živimo u jednom od najtežih perioda u historiji čovječanstva. No, iako su globalni izazovi prisutni, a sjećanja na pandemiju koronavirusa još svježa, stručnjaci tvrde da ovaj period ipak nije najgori kroz koji je prošlo čovječanstvo. Iznenađujuće, najgora godina u historiji, kada je civilizacija bila na ivici potpunog kolapsa, nije 2020. – nego 536. godina.
Misteriozna tama i kataklizmičke promjene
Godina 536. donijela je katastrofu kakva nije viđena ni prije ni poslije toga. Evropa, Bliski istok i Azija bili su prekriveni misterioznom maglom koja je trajala čak 18 mjeseci, ostavljajući regije u mraku i tokom dana i noći. Vizantijski historičar Prokopije iz Cezareje opisao je Sunce koje je sijalo bez uobičajenog sjaja, usporedivši ga sa pomračenjem koje je trajalo gotovo čitavu godinu.
Ova iznenadna promjena nije bila samo optička pojava – temperature su se drastično spustile za 1,5 do 2,5 stepena Celzijusa, što je prouzrokovalo najhladniju deceniju u posljednjih 2.300 godina. Propast usjeva zbog neočekivanih hladnoća dovela je do gladi širom Evrope i Azije, a irski hroničari su zapisali da od 536. do 539. godine “nije bilo hljeba”.
Uzrok katastrofe otkriven u ledu glečera
Iako su historičari oduvijek znali da je sredina 6. vijeka bila posebno teška, pravi uzrok ove globalne krize otkriven je tek 2018. godine. Zahvaljujući istraživanjima glečera u Švicarskoj, naučnici su identificirali vulkansku erupciju na Islandu kao glavni izvor katastrofe. Pepeo vulkana prekrio je sjevernu hemisferu i doveo do drastičnih klimatskih promjena. Samo nekoliko godina kasnije, 541. godine, uslijedila je i Justinijanova kuga, koja je odnijela trećinu do polovine stanovništva Istočnog rimskog carstva.
Ova kombinacija prirodnih katastrofa i epidemije stvorila je jedan od najtežih perioda za čovječanstvo, dovodeći mnoge civilizacije na rub propasti.
Poređenje s drugim mračnim periodima
Iako je 536. godina nesumnjivo najgora u historiji, postoji nekoliko drugih mračnih trenutaka za čovječanstvo. Godina 1347. donijela je “crnu smrt”, dok je 1816. poznata kao “godina bez ljeta”, kada je još jedna vulkanska erupcija prouzrokovala globalno zahlađenje. Međutim, nijedan od ovih događaja nije imao tako dugotrajan i razoran učinak na ljudsku civilizaciju kao period koji je započeo u 536. godini.
Najbolji period u historiji: 21. vijek kao doba izobilja
Nasuprot teškim godinama iz prošlosti, mnogi istoričari i naučnici smatraju da živimo u jednom od najprosperitetnijih perioda u historiji. Istraživači Jan Goldin i Kris Kutarna u svojoj knjizi „Doba otkrića“ iz 2016. godine ističu da nikada nije bilo bolje nego danas. Prosječan životni vijek se produžio više u posljednjih 50 godina nego u čitavom milenijumu prije toga, a ljudi su obrazovaniji i imaju bolji pristup zdravstvenoj zaštiti nego ikada ranije.
Osim toga, globalno siromaštvo je značajno opalo: dok je 1981. godine polovina stanovništva zemalja u razvoju živjela ispod granice siromaštva, do 2012. ta brojka je smanjena na samo 12,7%.
Tehnološki napredak i optimizam za budućnost
Tehnološki i naučni napredak 21. vijeka omogućio je nevjerojatan razvoj društva. Goldin i Kutarna tvrde da su trenutni uslovi idealni za cvjetanje novih ideja i inovacija, koje bi mogle preokrenuti naše osnovne životne uslove iz oskudice u izobilje. Iako izazovi kao što su klimatske promjene i globalni sukobi i dalje predstavljaju prijetnju, historija nas uči da smo u stanju prevladati teške periode.
Za razliku od 536. godine, danas smo bolje opremljeni za rješavanje problema i stvaranje stabilnije i prosperitetnije budućnosti.