Pitanje zašto stanovnici južne Evrope žive dulje od onih na sjeveru često se povezuje s “mediteranskom prehranom,” koja uključuje ribu, cjelovite žitarice, svježe voće, povrće i maslinovo ulje. Iako prehrambene navike variraju od Portugala do Grčke, današnji stanovnici tih oblasti često ne prate ovu tradicionalnu dijetu. Na primjer, trgovi u Španjolskoj su puni ljudi koji jedu prženu ribu i piju pivo, a Španjolci konzumiraju više alkohola i cigareta te su među najvećim korisnicima kokaina u Europi.
Dan Buettner, autor knjiga o dugovječnosti, naglašava da bismo trebali razmotriti prehrambene navike od prije pola stoljeća, kada su ljudi konzumirali “seljačku hranu” bogatu žitaricama, grahom i gomoljima. Studija o “plavim zonama” na Sardiniji otkriva da prehrana uključuje skromne namirnice, dok kretanje također igra ključnu ulogu. Španjolci vode u broju dnevnih koraka u zapadnoj Europi, što smanjuje rizik od bolesti povezanih s pretilošću.
Nedavna studija je pokazala da zemlje s manje kretanja imaju veću stopu pretilosti, dok veća aktivnost smanjuje rizike od bolesti. Četiri grada u Španjolskoj su među onima s najviše pješačenja. S druge strane, studija Gallupa i Mete otkriva da se 76% Španjolaca osjeća društveno aktivno, iako nisu na vrhu tablice sreće.
Španjolci su četvrti na svijetu po pitanju društvenih aktivnosti, često viđajući prijatelje i porodicu. Ovaj društveni aspekt može biti pozitivna strana činjenice da mnogi mladi južni Evropljani ostaju živjeti s roditeljima zbog nedostatka dobrih poslova. Južna Evropa ne postiže najviše bodove na ljestvici sreće, koju predvode Danska i Finska, ali dugoročno zadovoljstvo životom može biti važnije od trenutnih emocija.
The Economist navodi da su procjene sreće važnije za dugoročno zadovoljstvo životom, dok radosne emocije češće prijavljuju Latinoamerikanci.