Predsjednik Republike Hrvatske, Zoran Milanović, još jednom je oštro kritizirao Evropsku uniju zbog načina na koji tretira proces proširenja, ističući kako Bosna i Hercegovina zaslužuje bolju i pravedniju poziciju u odnosu na Ukrajinu i Moldaviju. Ove izjave dao je tokom 19. sastanka šefova država Araiolos grupe u Krakovu, a potom ih je podijelio putem svojih društvenih mreža, naglašavajući potrebu da se zemljama Zapadnog Balkana pruži prioritet u procesu pridruživanja Evropskoj uniji.
Prioriteti proširenja EU: BiH na čekanju
Milanović je posebno istakao nepravdu prema Bosni i Hercegovini, Albaniji, Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji, napominjući da se tim zemljama, koje su već duže vrijeme u procesu pridruživanja, ne posvećuje dovoljno pažnje. Prema njegovim riječima, Crna Gora i Bosna i Hercegovina, posebno zbog interesa Hrvatske i Hrvata koji žive u BiH, zaslužuju brži napredak ka članstvu u Evropskoj uniji u odnosu na Ukrajinu i Moldaviju.
“Rekao sam u Krakovu da su te zemlje realno puno izgledniji kandidati za članstvo u EU. Crna Gora i Bosna i Hercegovina, posebice zbog našeg interesa i tamošnjih Hrvata, svakako su puno izgledniji kandidati za EU od Moldavije i Ukrajine,” izjavio je Milanović, dodajući da je trenutna politika EU prema ovim zemljama “neozbiljna.”
Ukrajina kao katalizator rasprava o proširenju
Ovo nije prvi put da Milanović kritikuje politiku Evropske unije po pitanju proširenja. Već ranije, tokom posjete Sjevernoj Makedoniji, hrvatski predsjednik naglasio je da ukoliko Ukrajina može dobiti status kandidata u trenutnom ratnom stanju, Bosna i Hercegovina bi trebala biti prioritet za Evropsku uniju. U njegovim izjavama se jasno osjeća frustracija zbog nesrazmjernog tretmana, s obzirom na to da BiH, prema njegovom mišljenju, ima bolje sigurnosne i političke uvjete za članstvo u poređenju s Ukrajinom.
“Bosna i Hercegovina je u sigurnosnom i svakom drugom smislu u boljem stanju od Ukrajine,” rekao je Milanović, naglasivši kako bi davanje statusa kandidata BiH trebalo biti nulta tačka hrvatske vanjske politike.
Status kandidata: BiH i Ukrajina u istom redu, ali različitim tempom
Iako su i Ukrajina i Bosna i Hercegovina dobile status kandidata za članstvo u Evropskoj uniji 2022. godine, dinamika kojom se odvijaju pregovori je znatno različita. BiH je tek u martu 2024. dobila formalno zeleno svjetlo za otvaranje pregovora, što je značajan korak, ali i dalje sporiji proces u odnosu na Ukrajinu, koja je uz intenzivnu međunarodnu podršku napredovala u ovom procesu.
Za Milanovića, ovo pitanje nije samo političko već i strateško, s naglaskom na sigurnost i stabilnost regije Zapadnog Balkana, posebno s obzirom na složene unutrašnje odnose unutar Bosne i Hercegovine i važnost zaštite prava Hrvata u toj zemlji.
Hrvatski interes i regionalna stabilnost
Milanovićeva retorika oko prioriteta proširenja EU nije nova, ali dobija na značaju u svjetlu trenutnih geopolitičkih previranja i sve veće zabrinutosti za stabilnost u regiji. Prema njegovom mišljenju, Bosna i Hercegovina bi trebala imati punu podršku Evropske unije u procesu pridruživanja, jer stabilnost ove zemlje direktno utiče na sigurnost cijelog regiona, uključujući i Hrvatsku.
Njegove izjave odražavaju dugogodišnji stav hrvatske politike prema Bosni i Hercegovini, ali i kritiku sporosti procesa proširenja za zemlje koje su već godinama kandidati. Milanović je više puta istaknuo da bi Hrvatska trebala aktivnije djelovati unutar EU kako bi ubrzala pristupne procese za zemlje Zapadnog Balkana.
EU mora redefinisati prioritete
Milanovićeve kritike Evropske unije u vezi s tretmanom Bosne i Hercegovine u kontekstu proširenja ukazuju na potrebu za redefiniranjem prioriteta unutar Unije. Dok se Ukrajina i Moldavija brzo kreću ka članstvu, zemlje poput Bosne i Hercegovine, koje su ključne za stabilnost Zapadnog Balkana, ne bi smjele ostati na marginama ovog procesa. Evropska unija mora prepoznati strateški značaj regije i ubrzati proces integracije kako bi osigurala dugoročnu stabilnost i prosperitet.