Asma al-Asad, supruga svrgnutog sirijskog predsjednika Bašara al-Asada, intrigantna je figura čiji je životni put prešao od modernog bankarskog profesionalca u Velikoj Britaniji do jedne od najkontroverznijih prvih dama u svijetu. S bogatstvom koje se procjenjuje na 500 miliona dolara i povezanošću s političkim režimom optuženim za teška kršenja ljudskih prava, Asma je ostavila dubok trag na globalnoj sceni.
Od Londona do Damaska
Asma Akhras rođena je 1975. godine u Londonu u porodici sirijskih imigranata. Njen otac bio je ugledni kardiolog, a majka diplomata. Odrasla je u zapadnom Londonu, gdje je pohađala prestižnu školu Queen's College i kasnije diplomirala računarstvo i francusku književnost na King's Collegeu u Londonu.
Prije udaje za Bašara al-Asada, Asma je radila u renomiranim finansijskim institucijama poput Deutsche Bank i J.P. Morgana. Njen život bio je obilježen dinamikom moderne karijere sve dok 2000. godine nije ušla u brak s Bašarom, koji je postao sirijski predsjednik nakon smrti svoga oca.
Uspon u javnom životu
Na početku svog mandata kao prva dama, Asma je bila dočekana s velikim entuzijazmom na Zapadu. Zapadni mediji, uključujući i poznati časopis Vogue, prikazivali su je kao glamuroznu i modernu liderku s vizijom za ekonomski i društveni razvoj Sirije. Organizacije koje je osnovala, poput Syria Trust for Development, fokusirale su se na obrazovanje, kulturu i razvojne projekte.
Međutim, ovaj imidž ubrzo je uništen s izbijanjem građanskog rata u Siriji 2011. godine. Dok su sukobi eskalirali, Asma je ostala vjerna režimu svog supruga, što je izazvalo gnjev međunarodne zajednice. Optužena je za saučesništvo u represivnim mjerama režima, dok su milioni Sirijaca patili zbog sukoba i humanitarne katastrofe.
Sankcije i kontroverze
Godine 2012. Evropska unija stavila je Asmu al-Asad pod sankcije, zamrzavajući njenu imovinu i zabranjujući joj ulazak u zemlje EU. Slične mjere uvele su i Sjedinjene Američke Države, optužujući je za korištenje svog položaja za sticanje bogatstva i podršku režimu. U uprkos sankcijama, Asma je nastavila živjeti luksuznim životom, dok su propagandni materijali sirijske vlade prikazivali njen “humanitarni rad” u zemlji.
Godine 2020, američka vlada uvela je dodatne sankcije prema tzv. Cezarovom zakonu, dodatno ističući Asmu kao jednog od “najistaknutijih ratnih profitera” u Siriji.
Povratak u fokus javnosti
Tokom sukoba, Asma je nastojala održati svoj imidž kroz javne nastupe i aktivnosti na društvenim mrežama. Često je viđana na dobrotvornim događajima, posjećujući ranjene vojnike i promovišući obrazovne inicijative. Međutim, njeni kritičari ističu da su te aktivnosti bile samo pokušaj pranja imidža dok je režim njenog supruga nastavljao s brutalnim represivnim mjerama.
Godine 2018. Asma je objavila da boluje od raka dojke i odlučila se liječiti u Siriji, što je režim iskoristio kao propagandni alat, predstavljajući je kao simbol patriotizma.
“Prva dama iz pakla”
Iako su je njeni pristalice nazivali simbolom modernosti i stabilnosti, njeni kritičari smatraju je saučesnicom u stravičnim zločinima režima. Pored podrške suprugu, Asma je imala veliki uticaj na sirijsku ekonomiju kroz svoje veze i poslovne mreže. Njena uloga tokom sukoba ostavila je duboke podjele u javnosti: dok su neki vidjeli humanitarku, drugi su je smatrali “prvom damom iz pakla”.
Završna misao
Asma al-Asad ostaje polarizirajuća figura: s jedne strane simbol modernizacije, a s druge ključni akter režima optuženog za užasna kršenja ljudskih prava. Njena priča pokazuje kako se život jedne obične britanske bankarke transformisao u simbol luksuza, kontroverze i političkog utjecaja u jednom od najkrvavijih sukoba 21. stoljeća.