Petak, 29 Marta, 2024

U vodenom okolišu nakupilo se 139 miliona tona plastičnog otpada. Svake minute u okeanu završi kamion plastičnog otpada

Najčitanije objave

Svake godine širom svijeta proizvede se 460 miliona tona plastike, a taj broj se udvostručio u posljednjih deset godina, prema podacima Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) koje prenosi France24 povodom obilježavanja UN-ovog Svjetskog dana zaštite okoliša. Nažalost, ne postoje naznake da će se proizvodnja smanjiti, te se očekuje da će do 2060. globalna proizvodnja gotovo utrostručiti, dosegnuvši 1.231 milion tona plastike.

OECD ističe da je životni vijek većine plastike koja se proizvodi samo pet godina. Ova plastika, koja se uglavnom koristi za pakiranje hrane (31 posto) i tekstila te široke potrošnje (20 posto), često završava kao otpad nakon samo jedne ili nekoliko uporaba.

U 2019. godini proizvedeno je 353 miliona tona plastičnog otpada širom svijeta. Udio otpada značajno varira između različitih zemalja i skupina: 21 posto otpada dolazi iz Sjedinjenih Američkih Država, 28 posto iz drugih država članica OECD-a, 19 posto iz Kine i 5 posto iz Indije. Preostalih 27 posto otpada dolazi iz ostalih dijelova svijeta.

Prema Eurostatu, prosječna osoba u Europi proizvede oko 35 kg plastičnog otpada godišnje, što je otprilike ekvivalentno 1000 boca od 500 ml. Ukupno se u Europskoj uniji godišnje proizvede oko 30 miliona tona plastičnog otpada.

Samo devet posto plastičnog otpada reciklira se na globalnoj razini, dok polovica otpada završava na odlagalištima, 19 posto se spaljuje, a 22 posto završava u prirodi ili se spaljuje na otvorenom. Svake godine oko 22 miliona plastičnih predmeta završi u prirodi.

Plastika ima značajan utjecaj na klimatske promjene, budući da je doprinijela s 3,4 posto globalnih emisija stakleničkih plinova u 2019. godini, prema OECD-u. Većina ovih emisija dolazi od proizvodnje i prerade fosilnih goriva, budući da se više od 99 posto plastike dobiva iz nafte, plina i ugljena. Ako se trend rasta uporabe plastike nastavi, predviđa se da će emisije povezane s plastikom činiti 15 posto ukupnih globalnih emisija ugljika do 2050. godine, prema procjenama Human Rights Watcha.

Studija britanske agencije Tearfund procjenjuje da oko milion ljudi u zemljama u razvoju godišnje umire od bolesti povezanih s lošim gospodarenjem otpadom, posebice od otrovnih para koje se oslobađaju izgaranjem plastičnog otpada. Plastični otpad ima katastrofalan utjecaj na oceane. Od 1970. do 2019., u vodenom okolišu nakupilo se 139 miliona tona plastičnog otpada, od čega 109 milioa tona u rijekama i jezerima, te 30 miliona tona u oceanima, prema OECD-u.
Svake minute, u oceanu završi plastika koja bi zapremala cijeli kamion smeća.

Razne studije ukazuju na to da oko 100.000 morskih sisavaca umire svake godine zbog gutanja plastike ili zapetljavanja u nju. Osim vidljivih komada kao što su mreže i plastične vrećice, oceani su puni mikroplastike – sitnih čestica promjera manjeg od 5 mm koje nastaju raspadanjem vrećica, boca, guma, opušaka, vlakana odjeće i drugih izvora.

Najnovije objave