Subota, 10 Decembra, 2022

U Biblioteku Sarajeva svake godine se upiše između 8.000 i 10.000 novih korisnika

Najčitanije objave

Svake godine se u Biblioteku Sarajeva upiše između 8.000 i 10.000 novih korisnika. Na godišnjem nivou zabilježimo između 100.000 i 130.000 posjeta, a kada je riječ o posudbi bibliotečke građe to je između 110.000 i 150.000 bibliotečkih jedinica – kazala je Feni Amela Đelilović-Malešević, voditeljica Službe za rad sa korisnicima bibliotečkih usluga JU Biblioteka Sarajevo.

U sastavu JU Biblioteka Sarajeva je šesnaest pozajmnih odjeljenja i dvije specijalne čitaonice (Američki kutak i Njemačka čitaonica), a korisnici bibliotečkih usluga su različitih starosnih grupa koji posuđuju različite vrste publikacija.

– Posuđuju se knjige namijenjene najmlađim korisnicima (slikovnice i enciklopedije). Učenici osnovnih i srednjih škola posuđuju obavezne lektirne naslove i publikacije koje čitaju u slobodno vrijeme, studenti stručne knjige iz svih naučnih disciplina, a akademski građani i penzioneri najnovija izdanja beletristike, najnovije knjige bosanskohercegovačkih autora i autora iz regije, naučno-popularnu literaturu – kazala je Đelilović-Malešević.

Pored bogatog fonda domaće i svjetske književnosti, korisnicima je dostupna i stručna literatura iz svih oblasti prirodnih i društvenih nauka, kao i referentna građa.

– Osim fonda u slobodnom pristupu, Biblioteka ima i posebno čuvanu bibliotečku građu pohranjenu u specijalnim depoima i dostupnu isključivo u čitaonici. U Centralnoj čitaonici dostupna je dnevna štampa i časopisi kao i pristup digitalnom izdanju dnevnih novina – kazala je ona.

Korisnicima je omogućeno i korištenje elektronskog kataloga i mobilne aplikacije mCOBISS koja omogućava pristup informacijama o građi u bibliotekama, kao i pregled pozajmljene građe i produženje roka pozajmice, rezervaciju građe, pregled i otkazivanje rezervacija, retrospektivu pozajmljene građe, pregled dugovanja i ograničenja, prijem e-obavještenja, pretraživanje i pregled informacija o bibliotekama, prikaz lokacije biblioteke na karti i smjernice za put do izabrane biblioteke, pohranjivanje omiljenih knjiga na Mojoj polici i slično.

– Također, korisnici imaju mogućnost pozajmljivanja elektronskih čitača knjiga; mikro računara (micro:bit); online pristup digitaliziranoj kolekciji starih i rijetkih knjiga, periodičnih publikacija, dokumenata i druge građe o Sarajevu i Bosni i Hercegovini; te online referalni centar i servis “Pitajte bibliotekara” koji omogućava komunikaciju korisnika s bibliotekarima i predstavlja model moderne i efikasne komunikacije u cilju pronalaženja i korištenja informacijskih izvora i usluga, pružanja pomoći u pretraživanju bibliotečkih kataloga i sekundarnih izvora (bibliografija, vodiča) i pomoći pri izradi bibliografskih popisa na određenu temu, složenih tematskih i retrospektivnih pretraživanja – istakla je Đelilović-Malešević.

Kako Biblioteka ima i značajnu ulogu u doprinosu unapređenja obrazovnog nivoa stanovništva i očuvanju kulturne baštine, kao kulturno, informacijsko i multimedijalno središte Sarajeva svojim građanima, a i gostima grada, osigurava pristup informacijama i kulturnim sadržajima za potrebe stručnog i naučnog rada, cjeloživotnog učenja, informiranja i razonode.

– Biblioteka Sarajeva prati aktuelnu izdavačku produkciju i nabavlja nove naslove za korisnike. Ne treba zanemariti bibliotečku građu koju Biblioteka Sarajeva dobiva redovito putem poklona naših korisnika i građana Kantona Sarajevo kao i poklone drugih biblioteka i institucija – kazala je Đelilović-Malešević.

Govoreći o korisnicima Biblioteke Sarajeva, ona je napomenula da oni poštuju rokove iznajmljivanja bibliotečke građe a posebno stalni dugogodišnji korisnici.

Istakla je da JU Biblioteka Sarajeva kontinuirano radi na digitalizaciji vrijedne bibliotečke građe te sarađuje i s drugim kulturnim institucijama koje su svojim arhivskim primjercima i digitalnim resursima dijelom upotpunile zbirke/fondove Biblioteke (i obratno).

– S ciljem boljeg pristupa građi i njenog očuvanja najprije se počelo sa digitalizacijom vlastite zbirke. Ipak, riječ je o manjim, odabranim dijelovima fonda jer Biblioteka nije bila u stanju ekonomski pokriti visoke troškove ovakvih projekata. Također, Biblioteka je u mogućnosti digitalizirati jedino stare i raritetne knjige, s obzirom na ograničenja propisana Zakonom o autorskom pravu – kazala je Đelilović-Malešević.

Dodala je da su nakon procesa digitalizacije neke publikacije postale i javno dostupne, bilo putem interneta (na matičnoj web stranici Biblioteke – www.digital.bgs.ba) bilo kao specijalno/digitalizirano izdanje na optičkom nosaču zapisa (CD, DVD).

– Iako je Biblioteka Sarajeva učestvovala u par zajedničkih projekata, evidentno je da, nažalost, kulturne institucije u BiH digitalizaciju uglavnom rade pojedinačno, ne postoji koordiniran sistem, tako da se ne zna koliko je (i kojih) ukupno digitaliziranih knjiga i dokumenata. Ipak, nadati se da će se situacija u budućnosti popraviti i u tom segment – istakla je Đelilović-Malešević.

Javna ustanova Biblioteka Sarajeva jedna je od 13 ustanova kulture u Kantonu Sarajevo. Ima mrežu od 16 pozajmnih odjeljenja disperziranih na prostoru Kantona, 10 čitaonica, te posebne depoe za čuvanje vrijedne i raritetne građe i periodičnih publikacija.

Najnovije objave