Donald Trump, budući predsjednik Sjedinjenih Američkih Država, ponovno izaziva zabrinutost među europskim saveznicima u NATO-u svojim kontroverznim prijedlozima i ratobornim izjavama. Povećanje vojnih izdataka, teritorijalne ambicije poput aneksije Grenlanda te neizvjesna podrška Ukrajini stavili su NATO pred ozbiljne izazove, ističu analitičari.
Nova pravila igre: Više ulaganja, manje sigurnosti
Trumpovi zahtjevi da članice NATO-a povećaju vojnu potrošnju s trenutnih 2% BDP-a na čak 5%, predstavljaju značajan pritisak na europske ekonomije koje su već suočene s fiskalnim poteškoćama. Njemačka, Italija i Španjolska među najglasnijim su protivnicima ovog zahtjeva, budući da bi ispunjenje ovih ciljeva zahtijevalo stotine milijardi dolara dodatnih ulaganja. S obzirom na to da većina europskih država još nije dosegla ni aktualni cilj od 2%, Trumpov prijedlog doživljava se kao nerealan i opasan za unutarnju stabilnost država članica.
Grenland i Kanada: Teritorijalne ambicije bez presedana
Jedna od najkontroverznijih izjava Trumpa odnosi se na mogućnost pripajanja Grenlanda i Kanade Sjedinjenim Državama. Ove izjave ne samo da su uzdrmale povjerenje među saveznicima, već su izazvale osudu i strah od destabilizacije međunarodnih odnosa. Danska, koja upravlja Grenlandom, odbacila je ovu ideju, dok je kanadski premijer Justin Trudeau izjavio kako je teritorijalni integritet njegove zemlje neupitan.
Ukrajina pod upitnikom: Hoće li SAD odustati?
Trumpova nejasna strategija prema Ukrajini također brine europske lidere. Dok je aktualna američka administracija predvođena Joeom Bidenom snažno podržavala Ukrajinu u borbi protiv ruske agresije, Trump nije dao konkretne detalje o svojim planovima. Njegove izjave da će “okončati sukob” bez pojašnjenja metoda ostavljaju saveznike u nesigurnosti. Mnogi strahuju da bi njegova administracija mogla smanjiti ili potpuno prekinuti podršku Ukrajini, ostavljajući Europu da se sama nosi s prijetnjama iz Rusije.
Unutarnji pritisak i mogući raskol u NATO-u
Trumpov pritisak na saveznike da preuzmu veći dio troškova obrane već je doveo do tenzija unutar NATO-a tijekom njegovog prvog mandata. Njegova prijetnja povlačenjem SAD-a iz saveza natjerala je Kongres da 2023. godine donese zakon kojim se ograničava predsjednikova moć da povuče SAD iz NATO-a bez odobrenja Senata. Međutim, njegove izjave o mogućnosti ignoriranja NATO-ove obveze kolektivne obrane dodatno su oslabile povjerenje saveznika.
Geopolitičke posljedice: EVropa prepuštena sama sebi?
Ako bi Trump ostvario svoju prijetnju i povukao američku podršku NATO-u, europske države morale bi drastično povećati vojnu potrošnju kako bi nadoknadile gubitak. Prema procjenama, Njemačka bi morala izdvojiti preko 230 milijardi dolara samo da nadoknadi zaostatke od 1990. godine, dok bi Italiji i Španjolskoj nedostajalo 130, odnosno 80 milijardi dolara. Ova financijska opterećenja mogla bi izazvati ozbiljne političke i ekonomske posljedice unutar Europske unije.
Budućnost NATO-a: Inovacije i suradnja ključni za opstanak
Unatoč Trumpovim kritikama, NATO ostaje ključni element kolektivne sigurnosti zapadnih zemalja. Glavni tajnik NATO-a, Mark Rutte, ističe da povećanje potrošnje mora biti popraćeno učinkovitošću kroz zajedničku nabavu i inovacije. “Idiotski sustav” nacionalnih zahtjeva, kako ga je nazvao Rutte, ometa učinkovitu suradnju i treba ga reformirati.
Trumpovi prijedlozi, iako izazovni, možda imaju jednu skrivenu korist – poticanje europskih zemalja na veću samostalnost u obrani. Međutim, pitanje ostaje: hoće li Europa moći preuzeti teret obrane bez SAD-a, ili će Trumpov pristup ostaviti NATO u kaotičnoj nesigurnosti pred sve većim globalnim izazovima?