Ne treba čekati spontane trenutke sreće, iako su takvi najbolji, nego isplanirati vrijeme za aktivnosti koje vas usrećuju. Prema istraživanjima, oko 40 posto sreće dolazi od planiranih aktivnosti.
Zašto su neki ljudi sretni, unatoč nedaćama koje ih pritišću, a drugi nesretni, iako im se u životu ne događa ništa loše? Možda su neki jednostavno zaboravili biti sretni, ali srećom, mogu to ponovo postati. Nije toliko važan intenzitet sreće koju osjećate, važnije je sreću osjećati češće – puno malih sretnih događaja čini nas sretnijima nego nekoliko velikih. Istraživanja su pokazala kako redovna tjelovježba ili odlasci na molitvu ljudima donose neproporcionalno veliku sreću. Zašto? Zato što im pružaju redovitu „dozu” sreće.
Neka postane navika
Jennifer Aaker, profesorica sa Sveučilišta Stanford kaže da doista je tako jednostavno: „Ako vas nešto usrećuje, radite to što češće. Neka vam postane navika”. Ne treba, dakle, čekati spontane trenutke sreće, iako su takvi najbolji, nego isplanirati vrijeme za aktivnosti koje vas usrećuju. Prema istraživanjima, oko 40 posto sreće dolazi od planiranih aktivnosti.
Profesorica Sonja Lyubomirsky sa Sveučilišta California istraživala je zajedničke odlike najsretnijih ljudi i pobrojila je njih osam.
1. Odani su obitelji i prijateljima, s njima provode mnogo vremena i pažljivo njeguju te odnose.
2. Spremno izražavaju zahvalnost na svemu što imaju.
3. Obično su prvi koji će pomoći suradniku, ali i prolazniku.
4. Optimistični su kad razmišljaju o budućnosti.
5. Uživaju u onome što im život pruža i nastoje živjeti u sadašnjem trenutku.
6. Redovito vježbaju, čak svaki dan.
7. Duboko su predani svojim životnim ciljevima i ambicijama.
8. I oni doživljavaju krize i tragedije, pod stresom su i uznemireni, kao i svi ostali. No, tajna oružja su im uravnoteženost i snaga koje pokazuju u suočavanju s izazovima.
