U trenutku kada svijet svjedoči dramatičnoj eskalaciji sukoba između Irana s jedne strane i saveza Sjedinjenih Američkih Država i Izraela s druge, sve glasnije se postavlja pitanje: šta danas zapravo znači međunarodno pravo i ko ga poštuje.
Dok većina zapadnih vlada uglavnom šuti ili otvoreno podržava vojne operacije protiv Irana, Španija je među rijetkim državama koje su javno pozvale na poštivanje međunarodnog prava, teritorijalnog suvereniteta i političkog integriteta država.
U takvom kontekstu mnogi analitičari tvrde da je upravo Madrid jedini pokušao očuvati principe na kojima je izgrađen savremeni međunarodni poredak.
Šta međunarodno pravo kaže o napadu na suverenu državu
Međunarodno pravo prilično jasno definiše osnovne principe odnosa među državama. Prema Povelji Ujedinjene nacije, upotreba sile protiv teritorijalnog integriteta ili političke nezavisnosti druge države smatra se kršenjem međunarodnog prava, osim u slučaju samoodbrane ili odluke Vijeća sigurnosti UN-a.
U tom kontekstu postavlja se nekoliko ključnih pitanja koja danas odzvanjaju međunarodnom scenom.
Kako se u međunarodnom pravu naziva situacija kada jedna država napadne drugu suverenu državu i pokuša nasilno ukloniti ili zarobiti njenog legitimno izabranog predsjednika?
Kako se kvalificira čin kada jedna država bez objave rata bombarduje teritoriju druge države i ubije njenog političkog ili religijskog vođu?
Kako se naziva napad na brod druge države u međunarodnim vodama, posebno kada se koristi vojna sila protiv civilnog ili državnog plovila?
Odgovori na ta pitanja već postoje u međunarodnom pravu, ali problem nastaje kada se isti standardi ne primjenjuju jednako na sve države.
Pravo na odbranu teritorijalnog suvereniteta
S druge strane, međunarodno pravo također jasno priznaje pravo država na samoodbranu. Prema članu 51 Povelje UN-a, svaka država ima pravo braniti svoj teritorijalni integritet i političku nezavisnost u slučaju oružanog napada.
Drugim riječima, država koja reagira na napad kako bi zaštitila svoj suverenitet djeluje u okviru prava na samoodbranu, što je jedan od temeljnih principa međunarodnog sistema.
Upravo zbog toga današnji sukobi ponovo otvaraju pitanje dvostrukih standarda u globalnoj politici.
Zapad između principa i političkih interesa
Zapadne države decenijama su gradile međunarodni poredak zasnovan na pravilima – sistem u kojem bi pravo trebalo biti iznad sile.
Međutim, kada se ti principi selektivno primjenjuju, kredibilitet cijelog sistema dolazi u pitanje.
U takvom okruženju reakcija Španije, koja insistira na poštivanju međunarodnog prava i diplomatskom rješenju sukoba, mnogima djeluje kao podsjetnik na vrijednosti koje je Zapad nekada nastojao braniti.
Zbog toga se sve češće postavlja pitanje: ako međunarodno pravo ne važi jednako za sve, može li uopće opstati međunarodni poredak koji je na njemu izgrađen?