, Bosna i Hercegovina se suočava s novim talasom inflacije.){kind=link}
Cijene uvozne hrane guraju inflaciju naviše
Prema najnovijem izvještaju Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), Bosna i Hercegovina se suočava s novim talasom inflacije.
👉 Inflacija je u maju porasla na 2,3%, a MMF očekuje da će do kraja godine skočiti na 3,8%, i to uglavnom zbog viših cijena uvozne hrane.
Iako je prošle godine prosječna stopa inflacije pala na 1,7% (nakon rekordnih 6,1% godinu ranije), globalni pritisci i domaće slabosti ponovo prijete džepovima građana.
Rast privrede usporava, rizici rastu
Bosanskohercegovačka privreda prošle godine je rasla po stopi od 2,5%, ali ove godine prognoza je nešto niža – 2,4%.
MMF upozorava na glavne rizike:
-
političke tenzije i predizborne odluke,
-
usporavanje evropske ekonomije,
-
nestabilne cijene roba,
-
oštriji globalni finansijski uslovi.
S druge strane, do 2027. godine očekuje se da bi rast mogao dostići 3%, uz pomoć potrošnje, izvoza i napretka u procesu EU integracija.
Dug, rezerve i bankarski sektor
-
Vanjski dug BiH ostaje stabilan – blago raste s 4,0% na 4,1% BDP-a.
-
Devizne rezerve iznose oko 9 milijardi eura, što pokriva više od šest mjeseci uvoza i potvrđuje stabilnost valutnog odbora.
-
Krediti privatnom sektoru usporit će rast na 7,7% u 2025., dok se upozorava na rizike zbog brzog kreditnog širenja.
MMF preporuke: od plata do energetike
MMF je vlastima u BiH uputio niz preporuka, među kojima su:
-
reforme javnog sektora, plata i socijalnih davanja,
-
jačanje fiskalne discipline i planiranje kriznih fondova,
-
očuvanje nezavisnosti Centralne banke BiH,
-
hitno provođenje mjera protiv pranja novca (MONEYVAL),
-
reforme energetskog sektora – ukidanje subvencija za struju, uvođenje cijene ugljika i veća efikasnost državnih kompanija.
Zaključak: Inflacija kao najveća prijetnja
Iako BiH trenutno ima stabilne rezerve i kontrolisan javni dug, rast cijena hrane i politička neizvjesnost ponovo stavljaju pritisak na ekonomski sistem. MMF jasno upozorava: bez ozbiljnih reformi i fiskalne discipline, inflacija i političke odluke mogu izbaciti ekonomiju iz ravnoteže.