Rat između Irana s jedne strane i saveza Sjedinjenih Američkih Država i Izraela s druge otvorio je jedno od ključnih pitanja globalne geopolitike – kako bi se ovaj sukob mogao završiti i kakve će posljedice imati za Bliski istok i svijet.
Izjave američkog predsjednika Donald Trump posljednjih dana dodatno su pojačale neizvjesnost. Iako je ranije naglašavao da želi izbjeći dugotrajne ratove na Bliskom istoku, sada ne isključuje mogućnost slanja kopnenih snaga u Iran, što bi značilo dramatičnu eskalaciju sukoba.
U takvim okolnostima analitičari sve češće govore o nekoliko mogućih scenarija razvoja događaja.
1. Opstanak režima uz proglašenu vojnu pobjedu
Jedan od realnih scenarija je da iranski režim preživi intenzivnu zračnu kampanju. U tom slučaju SAD i Izrael mogli bi proglasiti vojni uspjeh nakon uništenja dijela iranskih vojnih kapaciteta, nuklearne infrastrukture i zapovjedne strukture.
Takav model podsjećao bi na situacije u kojima zračni udari nisu doveli do potpunog sloma vlasti, već su samo oslabili postojeći režim. Preostale strukture vlasti u Teheranu mogle bi izabrati novo vodstvo i pokušati stabilizirati zemlju.
U političkim krugovima već se spominju mogući nasljednici ubijenog vrhovnog vođe, među kojima su i njegovi najbliži saradnici ili članovi porodice.
2. Prilagodba režima i sporazum sa Zapadom
Druga mogućnost je djelimična transformacija vlasti u Iranu. U tom scenariju režim bi zadržao osnovnu strukturu Islamske Republike, ali bi bio prisiljen na kompromis sa Zapadom.
To bi podrazumijevalo ograničenje nuklearnog programa, smanjenje vojnog utjecaja u regionu i prekid podrške proiranskim milicijama na Bliskom istoku.
Takav politički kompromis mogao bi biti prihvatljiv i za izraelskog premijera Benjamin Netanyahu ukoliko bi dugoročno oslabio iranski vojni utjecaj u regionu.
Ovaj scenarij bio bi svojevrsni balans između vojnog pritiska i diplomatskog rješenja.
3. Potpuna promjena režima u Teheranu
Treći scenarij je potpuni pad postojeće vlasti i uspostavljanje nove političke strukture u Iranu. Ovaj model najčešće zagovaraju iranske opozicione grupe u egzilu.
Među imenima koja se često spominju nalazi se Reza Pahlavi, sin posljednjeg iranskog šaha, koji zagovara uspostavljanje ustavne monarhije i političku tranziciju prema zapadnom modelu demokratije.
Ipak, ovaj scenarij nosi i značajne rizike jer dio iranskog društva i dalje negativno gleda na period vladavine šaha prije Islamske revolucije 1979. godine.
4. Raspad države i regionalni kaos
Najpesimističniji scenarij uključuje slabljenje centralne vlasti i raspad državnog sistema. Iran je etnički i regionalno složena država u kojoj djeluju brojne opozicione i separatističke skupine.
U slučaju potpunog kolapsa sigurnosnog aparata moglo bi doći do eskalacije lokalnih pobuna, posebno u područjima naseljenim Kurdima ili Beludžima.
Takav razvoj događaja mogao bi destabilizirati cijeli Bliski istok i otvoriti dugotrajni period regionalne nesigurnosti.
Rat koji će odrediti novu geopolitiku
Ishod rata u Iranu imat će dalekosežne posljedice – od sigurnosti na Bliskom istoku do globalnog tržišta energije i međunarodnih političkih odnosa.
Hoće li sukob završiti kompromisom, promjenom vlasti ili dugotrajnim regionalnim konfliktom, ovisit će o daljnjem razvoju vojnih operacija, ali i političkim odlukama u Washingtonu, Teheranu i Tel Avivu.