Grad Zenica danas slavi svoj 587. rođendan, koji se obilježava na dan kada je, 1436. godine, u historijskim dokumentima zabilježeno prvi put spominjanje sadašnjeg imena grada Zenica.
Dan Grada Zenice večeras će biti obilježen i svečanom sjednicom Gradskog vijeća u Velikoj sali Bosanskog narodnog pozorišta Zenica, na kojoj će biti dodijeljene i nagrade zaslužnim pojedincima i ustanovama.
Ovogodišnji laureati su gradonačelnik tog grada Fuad Kasumović, kojem će biti uručeno priznanje “Grb grada Zenica“, a koje će posthumno dobiti i prof. dr. Mahmut Karalić. Priznanje “Nagrada Zenice”, uz koje se dodjeljuje i novčani iznos od 2.500 KM, bit će uručeno dr. Ibrahimu Ceri, a priznanje “Plaketa Zenice” bit će posthumno dodijeljeno bivšem nogometašu i nogometnom treneru Husniji Arapoviću te Udruženju građana “Naš most”.
Nakon svečane sjednice u Velikoj sali BNP-a bit će održan i koncert Edina Karamazova, jednog od najpoznatijih evropskih svirača lutnje i klasične gitare.
Zenica je, međutim, bila naseljena i u prahistoriji, a tome svjedoče i brojne arheološke iskopine na lokalitetima oko tog grada. Dolaskom Osmanlija u Bosnu, formirana je nahija Brod te Vrandučka kapetanija, a krajem 17. stoljeća Zenica je imala i oko 330 kuća. Prilikom pohoda habsburškog princa Eugena Savojskog na Bosnu, 1697. godine, Zenica je, kao i većina gradova dolinom rijeke Bosne, bila potpuno spaljena, a tom je prilikom pobijen i veliki broj uglednih građana te kasabe.
Ime Zenica dolazi od korijena riječi bazga, zova, zovka, zobika, zoba, čiji je latinski izraz sambucus. Tamo gdje raste zova, bazga, to zemljište se nazivalo bazovik, bazenik, bazenica, a nešto stariji oblik toga izraza je b'zovik, b'zenik, B'Zenica. Prema tome, slavensko B'Zenica, naziv je za prostor, zemljište gdje je nastala Zenica. Osim toga, postoje dokazi da je na ovom području zova ili bazga bila veoma gusto rastinje.
Arheološki nalazi na području Zenice, sve do 1968. godine bili su slučajni, pa je otuda znanje o burnim historijskim zbivanjima na ovom tlu bilo oskudno, međutim, zahvaljujući organizaciji Muzeja grada Zenice, ubilježeni su značajni lokaliteti u ovu, do tada siromašnu arheološku kartu.
Kapitalni industrijski objekti, po kojima je Zenica i danas prepoznatljiva, nastali su u vrijeme vladavine Austrougarske monarhije u Bosni, koja je 1879. godine izgradila željezničku prugu od Bosanskog Broda do Zenice.
Već naredne godine otvoren je Rudnik uglja, 1885. godine i Fabrika papira te 1892. godine Željezara. Kaznionica, poznata kao Kazneno-popravni zavod Zenica, sagrađena je 1886. godine. Nakon 2. svjetskog rata, u sklopu socijalističke Jugoslavije, Zenica se brzo razvijala i širila te je neposredno pred rat brojala i 145.517 stanovnika (1981. godine bilo je 132.733, a 1971. godine 112.447 stanovnika), ali je protekla agresija na Bosnu i Hercegovinu uzrokovala novim velikim demografskim promjenama.
Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2013. godine Zenica imala 110.663 stanovnika.
