Dok generalni sekretar Mark Rutte javno tvrdi da unutar NATO-a vlada jedinstvo i podrška američkim napadima na Iran, diplomatski krugovi u Briselu govore o potpuno drugačijoj slici. Evropski saveznici duboko su podijeljeni, a neslaganja oko politike prema Iranu pretvorila su se u otvorene političke sukobe između ključnih država.
Razlika između zemalja koje podržavaju politiku Donald Trumpa i onih koje je smatraju opasnom eskalacijom postaje sve veća, što ozbiljno potresa jedinstvo Evropske unije i NATO saveza.
Front otpora: Španija i Francuska protiv napada na Iran
Najglasniji protivnik američke vojne intervencije postao je španski premijer Pedro Sánchez.
Sánchez je optužio Trumpa da “igra ruski rulet sa sudbinom miliona ljudi” i donio odluku da zabrani korištenje španskih vojnih baza za operacije protiv Irana. Prema stavu Madrida, napadi predstavljaju ozbiljno kršenje međunarodnog prava.
Ovakav potez izazvao je oštre reakcije u Washingtonu, gdje su se već pojavile prijetnje ekonomskim pritiskom na Španiju.
Sáncheza je podržao i francuski predsjednik Emmanuel Macron, koji je također upozorio da vojna eskalacija protiv Irana može destabilizirati cijeli Bliski istok.
Italija pokušava izbjeći sukob
Italijanska premijerka Giorgia Meloni zauzela je oprezniji stav, naglašavajući da Italija ne planira učestvovati u sukobu.
Istovremeno, prema diplomatskim izvorima, italijanski zvaničnici u pozadini pokušavaju uvjeriti zaljevske države da utiču na smirivanje krize kako bi se izbjegla daljnja eskalacija.
Njemačka podržava Trumpa
Suprotan stav zauzeo je njemački kancelar Friedrich Merz, koji je postao jedan od najglasnijih evropskih zagovornika američkih udara na Iran.
Njegova politika izazvala je snažne reakcije u evropskim političkim krugovima, posebno nakon izjava u kojima je doveo u pitanje treba li države poput Irana uopće štititi međunarodno pravo.
Analitičari smatraju da Merz pokušava održati dobre odnose s Washingtonom, prije svega kako bi osigurao američku podršku Ukrajini i zaštitio njemačku ekonomiju od mogućih američkih trgovinskih sankcija.
NATO pokušava izbjeći širenje sukoba
Dodatne tenzije izazvala je situacija u kojoj je iranska balistička raketa presretnuta na putu prema Turska, članici NATO-a.
Ipak, Mark Rutte odbacio je mogućnost aktiviranja člana 5 NATO sporazuma, koji predviđa kolektivnu odbranu u slučaju napada na jednu od članica.
Diplomate u Briselu smatraju da NATO na taj način pokušava izbjeći direktno uvlačenje u sukob koji se odvija izvan teritorije saveza.
EU između savezništva i političkih podjela
Dok se velike evropske sile sukobljavaju oko politike prema Iranu, manje članice pokušavaju izbjeći direktno svrstavanje.
Primjer je Kipar, koji je postao nova tačka sigurnosnih napetosti. Iako su Francuska, Italija i Španija poslale vojne brodove radi zaštite otoka, vlasti u Nikoziji pokušavaju smanjiti javnu pažnju kako ne bi ugrozile turističku sezonu.
Sve to pokazuje da se Evropa suočava s jednim od najvećih političkih raskola posljednjih godina – raskolom koji bi mogao ozbiljno promijeniti odnose unutar Evropske unije i NATO saveza.