Prema pisanju beogradskog „Nedeljnika“, radi na modelu koji bi u narednim mjesecima mogao ubrzati evropske integracije država Zapadnog Balkana, ali i Ukrajine i Moldavije.
Prema tim navodima, Evropska komisija dobila bi znatno veće ovlasti u pregovaračkom procesu, dok bi države članice mogle blokirati napredak kandidata takozvanom obrnutom većinom. To znači da bi prijedlog Komisije bio usvojen automatski, osim ako kvalificirana većina članica ne glasa protiv. Jednoglasnost bi bila potrebna samo za zatvaranje pregovaračkih poglavlja.
Deblokada za Sjevernu Makedoniju i ubrzanje za region
Prema istom izvoru, nova pravila mogla bi pomoći Sjevernoj Makedoniji da izađe iz dugotrajne pat-pozicije s Bugarskom, čime bi se deblokirao njen pregovarački proces.
Navodi se i da bi Crna Gora mogla završiti pregovore u planiranim rokovima, dok bi se proces ubrzao i za Albaniju i Bosnu i Hercegovinu. Kada je riječ o Srbiji, napredak bi, prema tim procjenama, zavisio od konkretnog odnosa vlasti prema evropskim integracijama i provođenja reformi.
Osjetljiv trenutak za Crnu Goru
U tekstu se upozorava da je pred Crnom Gorom osjetljiv period u procesu integracija. Ukoliko bi došlo do destabilizacije, pregovori bi mogli pretrpjeti ozbiljna kašnjenja, što bi ugrozilo planove o eventualnom ulasku te zemlje u EU do kraja decenije.
Srbija i evropske integracije
Prema navodima „Nedeljnika“, međunarodna pozicija Srbije trenutno je složenija nego ranijih godina. List ističe da je pitanje vladavine prava ključno u pregovaračkom procesu i navodi da bi određene odluke u oblasti pravosuđa mogle imati direktan utjecaj na evropski put zemlje.
Također se spominje da predsjednik Srbije Aleksandar Vučić nije ispunio obećanje dato evropskoj povjerenici za proširenje i susjedstvo Marti Kos u vezi s izmjenama seta pravosudnih zakona.
Šta znači obrnuta većina za proširenje EU?
Koncept obrnute većine predstavlja potencijalno značajnu promjenu u dinamici odlučivanja. Umjesto da svaka članica može pojedinačno blokirati napredak, prijedlozi bi prolazili automatski, osim ako većina ne odluči drugačije.
Takav model mogao bi ubrzati proces proširenja i smanjiti bilateralne blokade koje su posljednjih godina usporavale evropski put zemalja kandidata.
Ukoliko se predložene izmjene usvoje, naredni mjeseci mogli bi biti presudni za redefinisanje politike proširenja Evropske unije i budućnost evropskih integracija Zapadnog Balkana.