Bosna i Hercegovina suočava se s jednom od najvećih demografskih kriza u Evropi. Više od 50% stanovništva živi izvan granica države, dok broj onih koji ostaju rapidno opada. Alarmantni podaci pokazuju da najviše odlaze mladi i radno sposobni ljudi, ostavljajući prazne općine, posebno u ruralnim dijelovima zemlje.
Prema riječima profesora Adnana Efendića, ekonomiste sa Ekonomskog fakulteta u Sarajevu, BiH je u periodu od 2011. do 2019. izgubila više od 400.000 stanovnika, a broj stanovnika danas se procjenjuje na oko 3 miliona, što je značajan pad u odnosu na popis iz 2013. godine.
Ko odlazi?
Najviše iseljavaju osobe od 15 do 30 godina, uključujući i visokoobrazovani kadar i kvalificiranu radnu snagu. Ovaj trend nije više samo “odliv mozgova”, već odliv cijelog ljudskog kapitala, koji je ključan za razvoj zemlje.
Ko se vraća?
Zanimljivo je da prema istraživanjima, oko 10% populacije su povratnici, među kojima je mnogo preduzetnika. Ipak, institucionalna podrška za njih ne postoji, iako bi mogli biti značajan resurs za razvoj.
Uzroci odlaska
Dok ekonomija svakako ima uticaj, glavni razlog odlaska je politička nestabilnost i osjećaj nesigurnosti. Brojne male općine su na rubu nestanka, a interno stanovništvo se seli ka urbanim centrima, ostavljajući sela i periferije puste.
Dijaspora – potencijal koji BiH ne koristi
Iako dijaspora šalje milijarde maraka u BiH, ona nije prepoznata kao razvojni potencijal. Profesor Efendić ističe da bi BiH morala razviti institucionalnu strategiju za uključivanje dijaspore, jer u njoj leži i finansijski i društveni kapital.
Tri ključne mjere za spas:
-
Pronatalitetne politike (podrška mladim porodicama)
-
Borba protiv političke nesigurnosti
-
Aktivne migracione politike (podrška povratnicima)
Bez ozbiljne i hitne strategije, BiH bi mogla ostati bez najvrednijeg resursa – svojih ljudi.