Drugi maj 1992. godine ostaje jedan od najvažnijih datuma u novijoj historiji Bosna i Hercegovina. Tog dana odlučivala se sudbina Sarajevo – ali i same države.
Bitka poznata kao Bitka za Predsjedništvo bila je prvi veliki oružani okršaj za glavni grad, u kojem su branioci uspjeli spriječiti plan da se zauzme zgrada Predsjedništva i eliminiše političko rukovodstvo Republike Bosne i Hercegovine.
Zaustavljeni tenkovi nadomak Predsjedništva
Snage bivše JNA, uz podršku paravojnih formacija, krenule su prema centru grada s ciljem brzog zauzimanja ključnih institucija. Tenkovi i oklopni transporteri stigli su do Skenderije, na svega stotinjak metara od zgrade Predsjedništva.
U tim trenucima, pripadnici Teritorijalne odbrane i MUP-a RBiH, uz ogromne napore i minimalna sredstva, uspjeli su zaustaviti prodor i spriječiti pad grada.
Opsada koja je trajala godinama
Iako je napad odbijen, Sarajevo je ubrzo ušlo u jednu od najdužih opsada u modernoj historiji, koja je trajala više od 1.400 dana.
Grad je bio izložen svakodnevnim granatiranjima, snajperskim napadima i potpunoj blokadi osnovnih životnih resursa. Prekidi vode, struje i plina postali su svakodnevnica, dok su civili živjeli pod stalnom prijetnjom.
Otmica državnog vrha
Istog dana, dodatnu dramatičnost situaciji dala je otmica Alija Izetbegović, tadašnjeg predsjednika Predsjedništva RBiH.
Pripadnici JNA zarobili su ga na sarajevskom aerodromu prilikom povratka iz Lisabona i odveli u Lukavicu. Njegovo obraćanje putem televizije, u kojem potvrđuje da je otet, obišlo je svijet.
Ovaj događaj bio je uvod u dramatične pregovore i razmjenu koja će uslijediti narednog dana.
Razaranja i prekid komunikacija
Sarajevo je tog 2. maja bilo poprište intenzivnih napada. Zapaljeni tramvaji na Skenderiji i eksplozije u samom centru grada postali su simbol početka razaranja.
Posebno težak udar bio je požar u Glavnoj pošti, nakon čega je desetine hiljada građana ostalo bez telefonskih linija i kontakta s ostatkom svijeta.
Presude za opsadu Sarajeva
Za opsadu Sarajeva i teroriziranje civilnog stanovništva, međunarodni sudovi su izrekli brojne presude.
Među osuđenima su Radovan Karadžić i Ratko Mladić, koji su pravosnažno osuđeni na doživotne kazne zatvora.
Sjećanje koje obavezuje
Danas, više od tri decenije kasnije, 2. maj se obilježava kao simbol otpora i borbe za opstanak države.
Polaganjem cvijeća i odavanjem počasti na gradskim mezarjima i spomen-obilježjima, Sarajevo se prisjeća dana kada je, uprkos svemu, uspjelo odbraniti svoju slobodu.