Srijeda, 24 Jula, 2024

Bira se novi saziv Evropskog parlamenta: Hoće li Evropa skrenuti desno?

Najčitanije objave

Otvaranjem birališta u Holandiji danas službeno započinju izbori za Evropski parlament koji će trajati do nedjelje, 9. juna, kada će se izbori provesti u većini država članica Evropske unije. Ovi izbori predstavljaju ključni trenutak za budućnost Evrope, jer će oko 370 miliona birača u 27 država članica imati priliku birati 720 zastupnika za Evropski parlament.

Raspored izbora
Izborni proces počinje danas u Nizozemskoj, dok će sutra na birališta izaći građani Irske i Češke. U subotu, 8. juna, izbori će se održati u Latviji, Malti, Slovačkoj i Italiji, s tim da će u Češkoj i Italiji izbori trajati dva dana. Većina država članica EU, uključujući Hrvatsku, izbore će održati u nedjelju, 9. juna. Iako Bosna i Hercegovina nije članica EU, hrvatski državljani u BiH također će moći birati hrvatske zastupnike za Evropski parlament.

Pravila izbora
Novi saziv Evropskog parlamenta imat će 720 zastupnika, umjesto dosadašnjih 705. Minimalan broj zastupnika po zemlji je šest, što vrijedi za najmanje evropske zemlje poput Malte, Kipra i Luksemburga, dok Njemačka ima najveći broj – 96 zastupnika. Hrvatska će zadržati svojih 12 eurozastupnika.

Izborna pravila variraju od zemlje do zemlje. U nekim zemljama, poput Hrvatske, izborni prag je 5 posto, dok u većini zemalja, njih 13, nema postavljenog izbornog praga. U Grčkoj pravo glasa imaju i sedamnaestogodišnjaci, dok u Belgiji, Njemačkoj, Malti i Austriji građani mogu glasati već sa 16 godina. Glasanje je obvezno u Belgiji, Bugarskoj, Luksemburgu i Grčkoj.

Politički kontekst i značaj
Ovo su prvi izbori za Evropski parlament nakon Brexita, pandemije COVID-19 te ratova u Ukrajini i na Bliskom istoku koji su polarizirali Evropu. Izbori također dolaze u trenutku kada je pitanje proširenja Evropske unije na zapadni Balkan dobilo novi zamah, posebno nakon nedavnog zelenog svjetla za početak pregovora BiH s EU.

Ovogodišnji izbori imaju veliki značaj jer političke odluke koje se donose u Evropskom parlamentu utječu na smjer kojim će se Evropa kretati. Osim toga, ishod izbora također će biti ključan za određivanje sastava Evropske komisije, čija trenutna predsjednica Ursula von der Leyen očekuje drugi mandat.

Hoće li Evropa skrenuti desno?
Jedno od ključnih pitanja ovih izbora jeste hoće li Evropa skrenuti desno. Posljednje ankete i projekcije pokazuju da je krajnja desnica spremna ostvariti značajan napredak u Evropskom parlamentu. Stranke koje su nekada bile na marginama sada dobivaju na utjecaju u EU, što bi moglo rezultirati promjenom u političkom pejzažu Evrope.

Krajnje desne stranke privlače birače svojim stavovima o migracijama, suverenitetu i ekonomskom protekcionizmu. Njihov rast može se dijelom objasniti nezadovoljstvom građana postojećim političkim elitama i percepcijom da EU nije adekvatno odgovorila na ekonomske i migracijske izazove.

Ipak, očekuje se da će politički centar Europe ostati stabilan. Tradicionalne stranke, poput Evropske narodne stranke (EPP) i Progresivnog saveza socijalista i demokrata (S&D), i dalje imaju značajnu podršku i moć unutar institucija EU. Njihov zadatak bit će održati ravnotežu i spriječiti ekstremna skretanja u bilo kojem pravcu.

Zaključak
Izbori za novi saziv Evropskog parlamenta predstavljaju ključni trenutak za EU, a ishod će imati dalekosežne posljedice na politički pejzaž Evrope. Otvaranje birališta u nedjelju označava početak perioda intenzivnog političkog djelovanja i iščekivanja, dok građani diljem EU koriste svoju priliku da oblikuju budućnost zajedničkog evropskog projekta.

Najnovije objave