Bosna i Hercegovina suočava se s ozbiljnim problemom energetske sigurnosti jer praktično nema zakonom propisane obavezne rezerve nafte i naftnih derivata. U trenutku kada globalna tržišta energenata potresaju geopolitičke krize i rast cijena nafte, stručnjaci upozoravaju da bi eventualni prekid uvoza mogao vrlo brzo izazvati nestašice goriva.
Za razliku od država Evropske unije, koje su obavezne održavati strateške zalihe dovoljne za najmanje 90 dana neto uvoza, Bosna i Hercegovina još uvijek nije uspostavila takav sistem sigurnosnih rezervi.
Postoje samo ograničene operativne zalihe
U praksi postoje određene entitetske zalihe, prije svega u terminalima u Blažuju i Živinicama kojima upravlja Terminali Federacije BiH.
Ukupni skladišni kapacitet Federacije za naftu i naftne derivate procjenjuje se na oko 117 miliona litara. Te količine se koriste kao operativne rezerve koje mogu stabilizirati tržište u slučaju kratkotrajnih poremećaja u snabdijevanju.
Predsjednik uprave Terminala Federacije BiH Damir Kreso ističe da trenutno nema poremećaja u opskrbi gorivom i da se zalihe u terminalima postupno popunjavaju kako bi se održala stabilnost tržišta.
Ove rezerve mogu biti aktivirane u slučaju iznenadnog prekida snabdijevanja ili naglog rasta cijena energenata.
Stručnjaci upozoravaju na ozbiljan rizik
Iako postoje određeni kapaciteti, stručnjaci upozoravaju da su količine u rezervama relativno male u odnosu na stvarnu potrošnju goriva u zemlji.
Prema ranijim procjenama energetskih analitičara, ukupne zalihe goriva u Bosni i Hercegovini mogle bi pokriti tek dvije do tri sedmice potrošnje u slučaju potpunog prekida uvoza.
Takav scenarij postao bi realan u slučaju većih poremećaja na globalnom tržištu nafte ili prekida transportnih ruta.
Situacija u Republici Srpskoj još složenija
Situacija u Republika Srpska dodatno je komplikovana jer taj entitet nema infrastrukturu poput terminala u Blažuju.
Ranije je postojalo javno preduzeće robnih rezervi koje je trebalo osiguravati strateške zalihe energenata, ali ono više ne funkcioniše u toj ulozi.
U slučaju krize, zakon omogućava vladi da nabavi interventne količine goriva, ali takav model ne predstavlja stabilan sistem strateških rezervi.
Postoje i privatni skladišni kapaciteti, poput terminala kompanije G-Petrol u Srebreniku i Popovima, koji imaju kapacitet od oko 1,7 miliona litara. Međutim, te količine služe komercijalnoj distribuciji i ne predstavljaju državne sigurnosne rezerve.
Teret krize snosit će građani
Energetski stručnjak Damir Miljević upozorava da Bosna i Hercegovina već godinama potpisuje međunarodne obaveze u oblasti energetike, ali da ključne reforme u praksi izostaju.
Prema njegovim riječima, bez strateških rezervi država nema efikasan mehanizam zaštite od globalnih energetskih šokova.
On navodi da je cijena bazne električne energije na regionalnom tržištu krajem februara iznosila oko 58 eura po megavat-satu, dok je u međuvremenu porasla na oko 142 eura.
Takav rast cijena energenata gotovo uvijek se prenosi na tržište goriva, transport i na kraju na cijene hrane i drugih proizvoda.
Za sada tržište stabilno
Iako se posljednjih dana govori o mogućim poremećajima na tržištu energije zbog globalnih političkih tenzija, u Bosni i Hercegovini za sada nije zabilježen nagli skok cijena goriva.
Ipak, stručnjaci upozoravaju da bi dugotrajniji poremećaji na globalnom tržištu mogli brzo pokazati koliko je sistem energetskih rezervi u zemlji zapravo ranjiv.