Radna grupa već priprema prednacrt pravilnika, ali ključne prepreke su budžet i politička volja
Pokrenuta je inicijativa za formiranje rezervnog sastava Oružanih snaga BiH, koji bi mogao brojati do 5.000 vojnika. Ministarstvo odbrane je formiralo radnu grupu i izrađuje Prednacrt pravilnika koji bi definisao model aktiviranja rezervista. Međutim, ideja već nailazi na ozbiljne prepreke.
Finansije i politika glavna prepreka
Iako se rezervni sastav u mnogim državama podrazumijeva, u Bosni i Hercegovini se odmah otvara pitanje političke osjetljivosti i finansijske održivosti.
“Budžet za Oružane snage trebao bi biti duplo veći od trenutnog, koji iznosi samo 0,7% BDP-a,” upozoravaju analitičari.
Za poređenje, Evropska unija povećala je izdvajanja za odbranu na čak 5% BDP-a.
Odluka Ministarstva izazvala reakcije u RS
U Republici Srpskoj ova inicijativa se tumači kao odgovor na formiranje pomoćnog sastava entitetske policije, što dodatno komplikuje situaciju.
“Kada takva odluka dolazi iz Ministarstva odbrane, sve dobija drugu dimenziju,” smatra Predrag Ćeranić, dekan Fakulteta za bezbjednost u Banjoj Luci.
Aktivni sastav još uvijek nije popunjen
Ironično, dok se govori o rezervama, ni aktivni vojni sastav OS BiH nije popunjen. Zbog manjka vojnika, u parlamentarnoj proceduri je čak prijedlog da se radni vijek profesionalnih vojnika produži sa 40 na 45 godina.
“U ovoj političkoj i bezbjednosnoj konstelaciji rezervni sastav je trenutno nemoguć,” tvrdi delegat Džemal Smajić.
Rezervni sastav kao dio smjernica iz Pregleda odbrane
Zakon o odbrani predviđa postojanje rezervnog sastava, ali on ne smije brojati više od polovine aktivnog sastava. Odluku o njegovoj brojnosti i strukturi mora donijeti Predsjedništvo BiH.
Ukoliko bi se rezervni sastav ipak aktivirao, to bi moglo otvoriti vrata za ponovno uvođenje dobrovoljnog ili čak redovnog vojnog roka – što je do sada bilo tabu tema u bh. društvu.